Prepoznatljivo lice TV ekrana i jedan od bosanskohercegovačkih kuhara koje najviše volimo gledati, ali i slušati njegove savjete iz kulinarstva - Vjeko Kramer u razgovoru za N1 rekao je između ostaloga i kako napraviti ručak za 10 KM. U nastavku pročitajte i zašto Vjeko svima preporučuje da probaju falafel, ali i kako "prevariti" djecu i napraviti ukusno povrtno jelo.

Većinu nas muči ono svakodnevno pitanje, šta ću ručku, za šta ste je ovaj simpatični kuhar smislio i odgovor u svojoj emisiji na televiziji O kanal. O tome koje namirnice bismo svi trebali imati u frižideru, a od kojih se može napraviti kvalitetan ručak, rekao je da nije jednostavno i lako odgovoriti na ovo pitanje i to iz nekoliko razloga.

“Najteže je zadovoljiti kategoriju ‘kvalitetnog ručka’ za sve naše čitatelje jer netko naglasak stavlja na nešto, a netko opet na neke druge stvari. Nekome ručak bez mesa nikako ne može biti kvalitetan dok opet netko drugi zahtijeva povrće kao glavni dio istog tog ručka. Tako da ja ću reći kako ja rješavam ovaj problem. Oduvijek smo imali baštu, a to podrazumijeva veće količine istog povrća u određeno vrijeme i moja familija oduvijek ima jedan ili dva dubinska zamrzivača. A kad to imaš, onda imaš i brdo super zdravih, zaleđenih namirnica u tim zamrzivačima. Sezona mladih kopriva je kratka, ali evo ja sada imam 10 vrećica zaleđenih, blanširanih, nasjeckanih kopriva u zamrzivaču. Sad smo i mama i ja kao opsjednuti kolačima od višanja jer trebamo potrošiti prošlogodišnje jer nam je višnja opet super rodila i opet ćemo ih zamrzavati. I tako u krug svake godine“, rekao nam je Kramer.

Vrhnje za kuhanje kao spas

No, ukoliko nemate zamrzivač, u frižideru je rekao da uvijek treba imati vrhnje za kuhanje jer se od njega uvijek može napraviti neki umak za tjesteninu ili neki super rižoto. No, kako je naveo, onda se vraćamo na početak, to jeste jesu li tjestenina ili rižoto kod nas „kvalitetan ručak“ ili to važi samo za Italijane?

Pitali smo ovoga stručnjaka u kuhinji i koja je po njemu namirnica iz špajza koju bismo uvijek trebali imati i od koje se uvijek može napraviti neko jelo.

“Ja u špajzu uvijek imam ajvar i barem tri vrste domaćih pekmeza; šljiva, marelica i jagode, kompot od jabuka i kruški. Tako da je barem doručak uvijek riješen. Brašno mi je isto tako u špajzu pa se i uštipci uvijek mogu napraviti kao glavni dio tog istog doručka. Grah bi bio moj odgovor na ovo pitanje. Mislim da špajz bez graha nije moguće zamisliti na ovim našim prostorima. A ako imaš grah imaš i ručak“, ističe za N1.

Šta dodati u ručak da bi bio zdrav?

Interesovalo nas je i šta dodati u ručak, a da bi nam bio zdrav, a kako navodi ovaj chef, koja god jela da smo pripremili za ručak, nije važno radi li se o mesu ili povrću, o kuhanju ili prženju ili pečenju, uvijek trebamo razmisliti koje začine koristiti kako bi sve bilo lakše probavljivo i kako bi dobili nutrijente koji eventualno nisu sadržani u samim glavnim, baznim namirnicama od kojih smo radili ručak.

Kako naglašava, kurkuma i đumbir se već duže vrijeme smatraju najzdravijim začinima pa ih, kako je istakao, treba što češće koristiti u začinjavanju hrane.

“Tajna zdrave ishrane je u dobrom balansiranju različitim namirnicama. Ni sa čim ne treba pretjerivati niti puno stvari treba izbjegavati i to je ključ zdrave ishrane“, kazao je za N1.

Simpatični Travničanin je kao dijete otišao u Osijek nakon čega je odselio u Zagreb gdje je stekao zvanje majstora kuharstva.

Ručak za 10 KM

Svjesni smo poskupljenja cijena svih robnih artikala u vremenu pandemije, pa tako i namirnica, pa smo s tim u vezi pitali ovog sjajnog kuhara i kako i koji ručak napraviti za 10 maraka.

“Wok je sve moderniji u cijelom svijetu i odličan je način pripreme hrane. Nešto je skuplji u zimskim mjesecima, ali u ovo doba godine bez problema možete napraviti wok za četveročlanu obitelj za 10-ak maraka. Naravno, nadam se da imate ulje i začine doma. Ako baš nemate apsolutno ništa, možda je uljevak pravo rješenje. Postoje i brojna jela koja forsiram u svojim emisijama, a rade se od starog kruha koji besplatno dijele po pekarama, a ljudi ga nažalost sve češće i bacaju ako im ostane. 10 maraka, zvuči malo, ali količina hrane koja se može kupiti za tu vrijednost je u velikom dijelu svijeta luksuz o kojem puno ljudi sanja“, ispričao nam je.

Svoju energiju prenosi i na publiku i rado slušamo njegove šale

Vjeko je ovih dana šetao uz rijeku Savu i naišao na gljive vrbovače. Zovu ih još i šumska piletina i šumski kruh. Vjeko nam kaže da su te gljive jako ukusne te da se od njih može napraviti mnoga jela.

“Sezona im je dosta kratka i sada je pravo vrijeme za berbu i pripremu delicija od njih. Jako volim sezonske namirnice kao što su ranije spomenute koprive ili šparoge i gljive isto tako. Volim se igrati u kuhinji pa mi je jako važno i za koga kuham, tko mi dolazi, koga sam pozvao, čiji je rođendan… Nemam neko posebno omiljeno jelo za spremanje ili za konzumaciju, stvar je trenutka“, kazao nam je.

Nažalost, nema trika za brzo pripremanje obroka…

Ovaj sjajni bh. kuhar navodi za N1 da nema neki trik za naše čitatelje a koji se tiču pripremanja brzih obroka, jer za sve treba mnogo vremena, pa ako se u to uključi i odlazak u kupovinu…

“Meni kad je stiska s vremenom ja ni ne kuham, tako da ne znam ni trikove za pripremanje brzih jela. Tost je izvrsno rješenje za sve ljude koji žure, a ipak žele nešto sami pripremiti. I naravno varijanta zaledi – odledi. U ranije spomenuti zamrzivačima uvijek imam dvije- tri tepsije pite i to je stvarno brza varijanta ručka. Ali opet vrijeme se potrošilo nekad ranije da bi se danas uštedjelo, to tako ide valjda. Mada iskreno ja mislim da ni jedno jelo koje pripremate doma ne može biti gotovo tako brzo da bi ušlo u kategoriju ‘brzog obroka’. Prvo smo morali smisliti što želimo jesti, zatim ide kupovina. Ulazi li kupovina u vrijeme pripreme hrane?“, pita se Kramer.

Dodaje da nakon toga ide priprema namirnica za termičku obradu, pranje, guljenje, sjeckanje, reckanje, namakanje… A onda i termička obrada, zatim i spremanje kuhinje i pranje suđa.

“Ne postoji trik za pripremu brzih obroka osim mame ili bake koje će to sve odraditi za nas“, rekao nam je ovaj rado viđeni kuhar.

Zdravo povrtno jelo … a jedu ga i djeca 

Kada govorimo o povrtnim jelima, mnogi ljudi koji imaju djecu muku muče s pripremom takvih jela. S tim u vezi uslijedio je Vjekin odgovor na to kako napraviti jelo od povrća u kojem će uživati i mladi i oni nešto stariji.

“Pite od povrća su povrtna jela koja svi u našoj zemlji vole. Krompirača ili krompiruša je vjerovatno univerzalno najdopadljivija pita u Bosni i Hercegovini nakon koje slijedi zeljanica, koju ja najviše volim od kopriva i onda tikvenjača. Pite su rješenje za sve naše probleme i vole ih i mladi i stari i izbirljivi i tradicionalisti i moderni. A najbolje od svega je kada si osoba koja ih priprema dozvoli slobodu eksperimentiranja i shvati da u pitu može ići sve i da ju može raditi i od brokule i graška i riže, onda nema kraja zabavi. Juhe su isto tako omiljene u našoj kulturi jer sve što je na kašiku je i zdravo, a na kašiku meni najbolje idu jela od povrća. Tako da se i juha može napraviti od svakog povrća ili kombinacija nekoliko različitih vrsta i tu isto tako ne možemo promašiti. Kod nas se u kući posti skoro svaki utorak, svaku srijedu i svaki petak tako da je lepeza jela od povrća jednaka onoj mesnoj čak i veća zato što su mnoga povrtna samostalna jela prilog mesnima na dane kada se jede meso. Isto tako barem polovina mojih bliskih prijatelja su vegeterijanci pa uglavnom kada mi dolaze gosti uvijek se kuhaju jela bez mesa pa nemam taj problem“, rekao nam je.

Također, ovaj vrsni i simpatični kulinar je istakao da bi svakome preporučio da proba falafel – jela od slanutka ili bilo koje vrste graha te da okusom i teksturom jako podsjeća na meso.