Da li se zbog klimatskih promjena češće dešavaju turbulencije?

Lifestyle 28. maj 202413:44 0 komentara
Screenshot/Twitter/AviationSource

Službe hitne pomoći u nedjelju su bile u Dablinu kako bi se pozabavile brojnim putnicima koji su povrijeđeni na letu iz Dohe zbog turbulencija. Ranije ove sedmice, let Singapore Airlinesa doživio je teške turbulencije, a 48 osoba je još uvijek na liječenju u bolnicama. Let Boeing 777-300ER, koji je prevozio 211 putnika i 18 članova posade, preusmjerio se u Bangkok na prinudno slijetanje nakon što je avion udarila turbulencija koja je bacila putnike i posadu po kabini, a neki su udarili u plafon.

Aisling Beatty je zamjenica šefa za prognoziranje avijacije u Met Éireannu i odgovorila je na sva pitanja o turbulencijama, šta ih uzrokuje i kada su opasne.

Šta je turbulencija i šta je uzrokuje?

Turbulencija je nepravilno kretanje zraka kao rezultat vertikalnih strujanja (uzlaznih i silaznih strujanja) i vrtloga (vrtlog zraka). Uzlazno i ​​silazno strujanje su uobičajene karakteristike kretanja zraka, ali variraju po intenzitetu na osnovu brojnih faktora uključujući temperaturu i pritisak zraka, ali i nepravilan teren ili zgrade.

Područja turbulencije formiraju se na nekoliko različitih metoda:

  1. Frontalna turbulencija se javlja u području gdje se susreću dvije zračne mase (tj. front). Mješanje vazduha izaziva nestabilne uslove i kada avion leti kroz vremensku frontu, osetiće se određeni stepen turbulencije. Kod ovog tipa, turbulencija će se najvjerovatnije iskusiti u sloju oblaka.
  2. Turbulencija čistog zraka (CAT) se javlja tamo gdje nema oblaka pa je mnogo teže izbjeći. Ova vrsta turbulencije se redovno dešava u blizini ili na ivicama mlaznih struja i osjećaju je avioni koji prelaze kroz brzu mlaznu struju u okolni vazduh koji se kreće sporije.
  3. Orografska turbulencija nastaje u blizini tla kao rezultat trenja između zraka i tla. Intenzitet turbulentnih vrtloga zavisi od jačine vetra, prirode terena i stabilnosti vazduha. Što je veća brzina vjetra, što je teren grublji i što je zrak nestabilniji, to je veća turbulencija.
  4. Konvektivna turbulencija nastaje kada sunce neravnomjerno zagrijava površinu zemlje. Različite površine se zagrijavaju različitom brzinom – kamen i pijesak se zagrijavaju brže od travnatih površina i mnogo brže od vode. Konvektivna strujanja su rezultat podizanja toplog zraka i spuštanja hladnijeg zraka. Konvektivne struje mogu biti dovoljno jake da proizvode kumulonimbus (CB) oblake ili grmljavinske oblake. Umjerenu do jaku turbulenciju uvijek treba očekivati ​​u i blizu CB oblaka, au nekim slučajevima i ekstremnu turbulenciju.

Manje turbulencija su uobičajene. Ali koliko često je turbulencija opasna?

Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO) je definisala efekte koje osjećaju avioni za svaku kategoriju intenziteta turbulencije. Umjerena turbulencija može uzrokovati kretanje laganih predmeta, putnici će osjetiti naprezanje pojaseva i hodanje će biti otežano. Jaka turbulencija će uzrokovati bacanje nepričvršćenih predmeta, osjetit će se snažno naprezanje sigurnosnih pojaseva i hodanje okolo će biti nemoguće.

Meteorološke organizacije kao što je Met Éireann izdaju SIGMET upozorenja za značajne meteorološke pojave  koje bi se mogle susresti u letu unutar zračnog prostora u njihovoj nadležnosti (Met Éireann ih izdaje za unutar irskog zračnog prostora). Upozorenja SIGMET-a ukazuju na prisustvo ili predviđaju vjerovatnoću opasnosti za avijaciju kao što su jake turbulencije, jaka poledica, grmljavina, jaki planinski talasi i vulkanski pepeo.

Kao što je spomenuto, upozorenja SIGMET-a naglašavaju područja prognoziranih ili uočenih jakih turbulencija, a piloti će često izvještavati i dijeliti iskustva o turbulencijama i mogu identificirati olujne oblake na satelitskim i RADAR snimcima. Općenito, piloti koriste ove, kao i projekcije turbulencije, za planiranje putanja leta i izbjegavanje područja jake turbulencije koliko god je to moguće. Međutim, jake turbulencije se mogu očekivati ​​svaki dan širom svijeta, tako da bi bilo praktično nemoguće uvijek izbjeći područja jake turbulencije, posebno područja turbulencije čistog zraka (koja je bez oblaka, pa se ne može otkriti radarom).

Da li klimatske promjene čine da se turbulencije češće dešavaju?

Nedavna istraživanja pružaju dokaze da se turbulencija čistog zraka (CAT) povećala u posljednje četiri decenije, u skladu s očekivanim efektima klimatskih promjena. Osim toga, ovih dana ima više aviona na nebu, tako da postoji povećana šansa da avion leti kroz turbulentna područja. Povećani broj aviona također može doprinijeti samim turbulencijama tako što stvaraju vrtloge iz njihovih krila, tako da avion koji ide istom putanjom može doživjeti nisku ili umjerenu turbulenciju kao rezultat prethodnog aviona.

Šta zapravo ulazi u prognozu avijacije?

Prognoze turbulencije će uključivati ​​predviđeni intenzitet i vertikalni i horizontalni opseg očekivane turbulencije. Prognostički grafikoni mogu razlikovati područja očekivanog CAT-a i područja konvektivne turbulencije. Općenito, prognostičari zrakoplovstva povremeno izdaju brbrojna upozorenja:

Prognoza terminalnog aerodroma (TAF): Ovo sadrži informacije o vremenu za aerodrome u sažetom formatu koda i uključuje vjetar, preovlađujuću vidljivost, značajno vrijeme, oblak i očekivane značajne promjene vremena

Rutinski vremenski izvještaj meteorološkog terminala (METAR): Ovo uključuje podatke za temperaturu, tačku rose, vjetar, padavine, informacije o oblacima, vidljivost i pritisak.

Značajne meteorološke informacije (SIGMET): SIGMET je meteorološka informacija koja sadrži meteorološke informacije koje se tiču ​​sigurnosti svih aviona. Savjetovanje može obuhvatiti događaje kao što su grmljavine, jake turbulencije, jak led, jaki planinski valovi i vulkanski pepeo, na primjer.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!