Podizanje nivoa kardiovaskularnog zdravlja kod žena u reproduktivom periodu života i i onih sa malom djecom može da prekine međugeneracijski ciklus kardiovaskularnih bolesti koje se mogu spriječiti.

Potomci majki sa zdravim stilom života žive čak deset godina duže bez kardiovaskularnih bolesti od djece čije su majke živjele nezdravim načinom života. To je otkriće studije objavljene u “European Journal of Preventive Cardiology”, časopisu Evropskog kardiološkog društva (ESC).

 “Naše istraživanje ukazuje na to da su majke primarni čuvari zdravlja svoje djece”,  rekao je autor studije dr. James Muchira sa Univerziteta Vanderbilt u Nashvilleu i Univerziteta Massachusetts u Bostonu. On dodaje da se uticaj njihovih navika odražava na zdravlje potomaka u odraslom uzrastu.  

Prethodno istraživanje pokazalo je da roditelji prenose zdravlje na svoje potomstvo i putem gena i preko zajedničkog okruženja, odnosno načina života.

Ovo je prvo istraživanje koje je ispitalo da li je zdravlje srca roditelja povezano sa godinama u kojima potomci razvijaju kardiovaskularne bolesti. Uz to, istraživan je uticaj svakog roditelja posebno.

Studija je pratila majke, očeve i djecu. Praćeno je ukupno 1.989 potomaka, 1.989 majki i isto toliko očeva.

Potomci su upisivani u prosječnoj dobi od 32 godine i praćeni su tokom 46 godina od 1971. do 2017, kako bi se utvrdilo kada se razvijaju kardiovaskularni problemi. 

“Presudno je to da je studija pratila potomstvo većinu njihovog odraslog života, kad se zaista događaju srčani i moždani udari”, objasnio je dr. Muchira.

Kardiovaskularno zdravlje majki i očeva ocjenjivano je prema sedam faktora: nepušenje, zdrava ishrana, tjelesna aktivnost i normalan indeks tjelesne mase, krvni pritisak, holesterol u krvi i glukoza u krvi. Tri kategorije kardiovaskularnog zdravlja bile su: loše – od nula do dva faktora,  srednje – od tri do četiri faktora i idealno – od pet do sedam faktora.

Istraživači su procijenili povezanost roditeljskog kardiovaskularnog zdravlja i toga koliko dugo su njihovi potomci živjeli bez kardiovaskularnih bolesti. Procijenjene su veze između svakog para, majka-kćerka, majka-sin, otac-kćerka i otac-sin.

Potomci majki sa idealnim kardiovaskularnim zdravljem živjeli su još devet godina duže bez kardiovaskularnih bolesti u odnosu na potomke majki sa lošim kardiovaskularnim zdravljem.

Loše kardiovaskularno zdravlje majke povezano je sa dvostrukom opasnošću od rano nastalih kardiovaskularnih bolesti poređenju sa idealnim zdravljem kardiovaskularnog sistema majke.

Zdravlje srca očeva nije imalo statistički značajan efekat na dužinu vremena koje su potomci živjeli bez kardiovaskularnih bolesti.

Dr. Muchira kaže da je snažan doprinos majki vjerovatno kombinacija zdravstvenog stanja tokom trudnoće i okoline u ranoj životnoj dobi.

“Ako majke imaju dijabetes ili hipertenziju tokom trudnoće, ti se faktori rizika ‘utisnu’ u njihovu djecu u ranom periodu života. Uz to, žene su često glavni uzor ponašanja”,  rekao je doktor i konstatovao da se nezdrav način života majke više odrazio na sinove nego na kćerke.

“To je bilo zato što su sinovi imali nepovoljnije životne navike od kćerki, što je situaciju dodatno pogoršalo. To pokazuje da pojedinci mogu sami da preuzmu brigu o svom zdravlju”, dodao je doktor.

Ljudi koji naslijede visok rizik od majke, taj rizik mogu da smanje ako se redovno vježbaju i kvalitetno se hrane. Ako nije tako, rizik će se umnožiti, piše Medical Express.

“Takve intervencije trebale bi da se dogode tokom trudnoće i vrlo rano u životu djeteta, tako da imaju stvarni uticaj na zaštitu kardiovaskularnog sistema u odrasloj dobi. Na primjer, uparivanje majki i male djece u program vježbanja ili poboljšanja načina ishrane. Ako djeca izrastu u zdrave odrasle osobe, neće imati isti kardiovaskularni rizik kao njihovi roditelji, što će povećati šanse za dobijanje još zdravijih unučića”, ističe dr. Muchira. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad