Kardiolog otkriva kojih 10 stvari ne jede kako bi sačuvao srce

Izvor: Shutterstock

Nepušač, plivač, rekreativac, Hvaranin Dario Dilber otkriva nam idealnu ishranu za izbjegavanje bolesti koja ubija sve više ljudi

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj porasti od sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna. U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45% svih umrlih.

Kardiolog doc. dr. sc. Dario Dilber svojim primjerom pokušava zaštititi svoje srce, ali i svojih bližnjih. Nepušač je, ali i strastveni sportaš. Završio je osnovnu i srednju školu na otoku Hvaru, a Medicinski fakultet u Zagrebu, gdje je postao specijalist kardiolog i nastavio edukaciju najprije završenim poslijediplomskim doktorskim studijem, potom i stjecanjem akademskog naslova docent. Interes mu je intervencijska kardiologija i svakodnevno radi zahtjevne intervencije na krvnim žilama srca u Klinici Magdalena.

Kroz cijeli život, govori dr. Dilber, prate ga sport i rekreacija, a na Hvaru je čak bio dobio Priznanje za iznimna sportska dostignuća u daljinskom plivanju.

– Od devete godine isplivao sam nebrojeno maratona, uključujući i srcu najdraži Faros maraton (16 km) kao najmlađi sudionik s 13 godina. Kroz kasnije godine tu je i rekreativno daljinsko trčanje (maraton 42 km) te naposljetku triatlon Ironman distance (226 km – 4 km plivanja, 180 km bicikl i 42 km trčanja) – govori dr. Dilber.

Prehrana je naš lijek, saveznik u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti i neizostavna karika zdravlja. Samo ispravna i uravnotežena prehrana omogućuje nam energiju za aktivnosti i svakodnevne izazove – pojašnjava dr. Dilber.

Naime, postoje namirnice koje su “prazne kalorije” ili jednostavno nezdrave. I treba ih izbjegavati kad god je to moguće.

I danas, kao otac dvoje male djece te uz pritisak svakodnevnih obveza, ipak se svakodnevno trudi posvetiti vrijeme rekreaciji, koja mu je važna karika u održavanju zdravlja i smanjenju stresa. Osim tjelovježbe, kao ključnu prevenciju ističe – pravilnu ishranu.

Kao kardiolog i otac to tumačim i učim, a kao svaki čovjek svjesno ponekad i zgriješim. Važno je napomenuti da prehrana treba biti individualno prilagođena kako bi plan prehrane bio dugoročno održiv, a savjetovanje s kardiologom ili nutricionistom može biti korisno u dobivanju prilagođenih smjernica o prehrani za održavanje zdravlja srca i zdrave tjelesne mase – zaključuje.

Upravo zato dao nam je popis 10 namirnica koje kao kardiolog izbjegava i/ili jede umjereno:

Masni sirevi: Sadrže visok udio zasićenih masti koje mogu podići koncentraciju kolesterola i samim time lipoproteina male gustoće (LDL) u krvi i time povećati rizik bolesti srca i krvnih žila. Naime, LDL kolesterol jedini je sposoban ulaziti u stijenku naših arterija te formirati masne plakove koji svojim rastom mogu postepeno zatvoriti žilu ili puknuti i time uzrokovati infarkt srca. Također, visoka kalorijska vrijednost takvih namirnica može dovesti do brze gojaznosti.

Zasićene masti (kolači, keksi, krekeri): Nalaze se u prerađenoj hrani, kao što su kolači, keksi i krekeri. Povezane su s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Mora se izbjegavati gotova ili instant hrana, bez obzira koliko primamljiva i u svakodnevnom užurbanom životu praktična izgledala. Bogata je kalorijama, a ima malo vlakana i drugih hranjivih tvari, uz dodatak puno soli i mononatrijevog glutamata (MSG) uz ostale konzervanse i pojačivače okusa. Trans masne kiseline koje se pronalaze u prerađenoj hrani, brzoj hrani i grickalicama povećavaju razinu lošeg kolesterola (LDL) i smanjuju razinu dobrog kolesterola (HDL), povećavajući rizik od srčanih bolesti.
Pržena hrana (prženi krumpirići, pohano): To su jedna od onih jela koje jednostavno nemaju razloga biti dio prehrane. Obično se priprema u zasićenim mastima i može povećati razinu kolesterola u krvi te je općenito nutritivno siromašna. Povećanje kalorijskog unosa i negativan učinak na razvoj aterosklerotskog plaka u krvnim žilama srca, mozga i u perifernim arterijama ključan je čimbenik svih neželjenih kardiovaskularnih incidenata.
Crveno meso: Ono kao namirnica predstavlja bogat izvor bjelančevina, aminokiselina, vitamina B skupine te cinka i željeza. Iako crveni meso ima mnoge pozitivne učinke na zdravlje ljudi, pri konzumiranju crvenoga mesa ipak treba pripaziti. Naime, istraživanja su dokazala da zbog prisutnosti velikih količina zasićenih masnih kiselina i kolesterola, prekomjerno konzumiranje crvenog mesa može biti jedan od uzroka bolesti srčano-žilnoga sustava poput povišenoga krvnoga tlaka, povećane masnoće, kolesterola itd.

Prerađeno meso (kobasice, salame, slanina): Prerađeno meso poput kobasica, slanine i salame za razliku od svježeg mesa prolazi kroz različite tehnološke postupke dimljenja, soljenja i konzerviranja. Kao konzervans su često korišteni nitrati koji povisuju rizik raka probavnog sustava. Često niska nutritivna vrijednost namirnica, ako su nepoznatog porijekla, uz visoku koncentraciju soli i masti doprinose povećanom riziku srčanih oboljenja, kao i razvoju dijabetesa.
Slane grickalice bez kojih se ponekad ne može zamisliti druženje. Visok unos soli može povećati krvni tlak i time uzrokovati dugoročne posljedice razvojem i progresijom makro i mikrovaskularnih komplikacija. Naime, povišeni tlak uzrokuje promjene na očnoj pozadini i smetnje vida, pogoduje nastanku i razvoju aterosklerotskog plaka koji može dovesti do srčanog, ali i moždanog udara te ima nepovoljan utjecaj na bubrege.
Rafinirani šećer: Prekomjeran unos šećera može povećati rizik od pretilosti, dijabetesa i srčanih bolesti. Dodavanje šećera hranu čini ukusnijom, ali povećava “prazne kalorije”. To znači da nutritivna vrijednost hrane nije poboljšana, iako su se kalorije povećale. Slatka hrana može poremetiti vaš metabolizam i dovesti vas u opasnost od dijabetesa uzrokovanjem povećanog lučenja inzulina nakon kojeg opet slijedi onaj osjećaj gladi te ste u začaranom krugu kalorijskog suficita.
Rafinirane žitarice (bijeli kruh i tjestenina): Rafinirane žitarice s visokim glikemijskim indeksom mogu dovesti do porasta šećera u krvi i povećanja rizika od srčanih bolesti, prvenstveno bijeli kruh i tjestenina. Prerađene žitarice nemaju hranjive tvari i vlakana koji su prisutni u cjelovitim žitaricama te često imaju visok udio šećera. Da, i vaše jutarnje žitarice nisu baš najbolji izbor ako su jedan od proizvoda koje kupite bez čitanja nutritivne tablice. I svakako nisu nešto čime bi i djeca trebala započeti dan.
Napitci koji nisu voda: Srećom, živimo na prostorima gdje je voda ukusna i dobra za piće. Gazirana pića i razni sokovi bogati su šećerom i mogu dovesti do debljanja, dijabetesa i srčanih problema. Rekao bih da su vodeći problem prerane djece jer često nesvjesno unose puno kalorija.

Alkohol: Najnovija istraživanja pokazuju da se nijedna količina alkohola ne može smatrati dobrom za vaše zdravlje. Alkohol povećava rizik od bolesti srca, moždanog udara, bolesti bubrega, bolesti jetre i nekih vrsta raka. Ako uopće konzumirate alkohol, pazite da to činite umjereno (ne više od jednog pića dnevno za žene i dva za muškarce).

– I svu onu finu hranu, bakine sarme za koje uzimamo repete. Umjerenost prije svega. Hrana je lijek, dozirajte je ispravno – poručuje dr. Dilber za SD.