Oglas

Put kafe: Od male plantaže u Etiopiji do skupog "Starbucksa"

author
Anadolija
21. jan. 2017. 16:09
>
16:15
20170121_2_21416892_18172162
Anadolija | Anadolija

Kada ujutro, popodne ili navečer pije kafu, rijetko ko od više miliona ljudi širom svijeta zna da je taj jedinstveni crni napitak stigao sa istoka Afrike, iz siromašne Etiopije.

Oglas

U toj zemlji milioni farmera svakodnevno rade na uzgoju, preradi i proizvodnji kafe koja je za njih borba za egistenciju.

Dok jedan kilogram zrna kafe etiopljanski farmeri prodaju za tek tri dolara, na istom kilogramu svjetski trgovci zarade najmanje 200 dolara.

U Etiopiji 15 miliona farmera proizvodi 290.000 tona kafe godišnje, što tu afričku zemlju čini petim proizvođačem kafe u svijetu, odmah nakon Brazila, Vijetnama, Kolumbije i Indonezije.

Oglas

Skoro 95 procenata kafe u Etiopiji proizvode takozvani "mali", samostalni farmeri poput 68-godišnjeg Selkama Kemisse.

Upravo njegova kafa, Arabica kafa, uzgajana na farmi u malom gradiću Shebedino Woreda, završava u šoljicama najvećeg prodajnog lanca kafe na svijetu - "Starbucksa", koji šoljicu te iste kafe naplati od šest do 10 dolara, tvrdi Kemisse.

Vjeruje se da je kafa Arabica najkvalitetnija vrsta kafe na svijetu, a da njen uzgoj dominira na svjetskim plantažama i čini oko 80 posto ukupne svjetske proizvodnje.

Također se vjeruje da je kafa Arabica bila prva vrsta kafe koju su ljudi počeli uzgajati prije više od hiljadu godina.

Oglas

Arabica se u Etiopiji smatra autohtonom vrstom, a na njeno potpuno sazrijevanje čeka se sedam godina. Za to vrijeme, kako pojašnjava Kemisse, njeno stablo se siječe i skraćuje sve dok ne dostigne visinu od pet metara.

Jedno drvo Arabice u prosjeku "rodi" od jednog do tri kilograma plodova, a svako njeno zrno sadrži u sebi dvije polovice kafe. Samo u prvom procesu sušenja kafe, zrna izgube oko 12 posto svoje mase.

"Farmu vodim već 30 godina. Ove stabljike kafe su za nas stabljike života i jedini izvor prihoda, generacijama", kaže Kemisse.

Njegova farma koja zapošljava 20 radnika, godišnje ubire oko 6.000 kilograma, tačnije 6,6 tona zrna kafe. Svi radnici dnevno zarade po jedan dolar i jedan obrok.

Oglas

Nakon što podmiri radnike i druge troškove, Kemissa se nada da može zaraditi oko 23.500 dolara, odnosno četiri dolara po jednom kilogramu kafe.

Dodaje kako je to malo za sav trud i njega i njegovih radnika.

"Decenijama se sve pogoršava: veliki posrednici i trgovci u svijetu se bogate, dok se mi guramo u ambis i tonemo u siromaštvo", dodaje Kemissa.

Njegovi radnici nadniče na plantaži pod otvorenim nebom na visokim temperaturama, budući da je klima tropska.

Oglas

Višemilionski biznis proizvodnje kafe u Etiopiji čini 31 procenat stranih valuta te zemlje.

Glasnogovornik Ministarstva trgovine Shimeles Arega tvrdi kako za 12 mjeseci u godini Etiopija izveze 2.016.654 tona kafe čime priskrbi 879.6 miliona dolara. Arega dodaje kako vjeruje da se taj izvoz može udvostručiti u godinama koje slijede.

Osim Arabice, koja je autohtona vrsta Etiopije, ova zemlja izvozi još dvije po kvaliteti globalno priznate vrste kafe: Yirgachefe i Harar.

Centralna tržišna institucija Etiopije "Commodity Exchange" (ECX) ustanovljena 2008. godine određuje cijenu za sve sorte kafe u zemlji. Tvrde kako se cijene temelje na osnovu tržišta u New Yorku.

Oglas

ECX ima ugovore sa 34 zemlje svijeta i na hiljade samostalnih proizvođača, među kojima je i "Starbucks" koji su se obavezali da "štite prava brendiranih vrsta kafe u Etiopiji".

"Starbucks", koji ima 23.768 svojih poslovnica širom svijeta, osim po raznovrsnosti kafa, poznat je i po, uglavnom, visokim cijenama tog crnog napitka.

Dok etiopljanski farmeri vjeruju da će im budućnost donijeti nešto više prava i zarade, Etiopija ostaje najveći proizvođač kafe na afričkom kontitentu.

20170121_2_21416892_18172162
20170121_2_21416892_18172167
20170121_2_21416892_18172170
+ 3

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama