Kada bi nekim slučajem globalno zaživio vegetarijanski način ishrane, do 2050. godine bi bilo čak sedam miliona manje smrtnih slučajeva godišnje, a ako bi se prešlo na vegansku ishranu, bilo bi spašeno do osam miliona života, pokazuju istraživanja Univerziteta Oxford.
Istražujući ovu hipotezu, stručnjaci su došli do saznanja da bi za 60 odsto opala emisija štetnih gasova, prvenstveno metana koji je povezan sa proizvodnjom crvenog mesa.
Ishrana bez mesa bi mogla smanjiti obolijevanje od koronarnih bolesti srca, dijabetesa, moždanog udara i nekih vrsta raka, te uštediti dva do tri odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda zemalja u svijetu, koliko bi u suprotnom bilo utrošeno za liječenje, piše Bi-Bi-Si.
U tom slučaju vraćanje pašnjaka u izvorno stanje, odnosno njihovo pošumljavanje, ublažilo bi klimatske promjene i vratilo izgubljeni biodiverzitet, uključujući povećanje broja biljojeda poput bizona, te predatora kao što su vukovi.
Međutim, s druge strane stočarstvo bi bilo jako ugroženo, a ljude angažovane u industriji stočarstva bi trebalo obučiti za novu karijeru – prvenstveno u proizvodnji povrća i žitarica, pošumljavanju ili proizvodnji bioenergije.
Neuspjeh da se obezbijedi alternativna karijera ovim ljudima mogao bi da dovede do masovne nezaposlenosti i društvenih promjena, a posebno u ruralnim sredinama.
Isto tako, ukidanje proizvodnje stoke poput ovaca moglo bi, zapravo, imati negativan uticaj na biodiverzitet u onim oblastima gdje njihova ispaša oblikuje zemlju vijekovima – tako da bi neki farmeri bili plaćeni za uzgajanje životinja za potrebe zaštite životne sredine.
U slučaju prelaska čovječanstva na vegetarijanstvo bili bi značajno promijenjeni i običaji kao što je ćurka za Božić, pečenje i druga jela od mesa na vjenčanjima i drugim proslavama.
Ove studije su istražile i problem više od dvije milijarde pothranjenih, pa bi u slučaju prelaska na vegetarijanstvo, za meso, koje je dosta kaloričnije od biljaka, trebalo naći adekvatnu zamjenu.
Andrew Jarvis iz Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu u Kolumbiji kaže da bi u razvijenim zemljama vegetarijanstvo donijelo mnogo koristi za očuvanje životne sredine i zdravlja. Međutim, zemlje u razvoju bi to vodilo u siromaštvo.
Jarvis i drugi stručnjaci su ispitali hipotezu da, ako bi se meso izbacilo iz ishrane preko noći, uveliko bi bila smanjena emisija gasova staklene bašte, jer jedan od glavnih proizvođača ovih gasova jeste upravo stočna industrija.
Istraživanja pokazuju da je prosječna četvoročlana porodica u SAD, kroz meso koje pojede, ako se računa koliko gasova nastane pri proizvodnji tog mesa, emituje više štetnih gasova nego da voze dva automobila, iako su automobili, a ne odresci ti koji se redovno spominju u priči o globalnom zagrijavanju.
Stručnjak za bezbjednost hrane na Univerzitetu u Leedsu Tim Benton kaže da ćemo, ako smanjimo unos mesa, stvoriti uslove za mnogo bolju budućnost za naše potomstvo.
Marco Springman, istraživač u “Programu o budućnosti hrane” Martin škole pri Univerzitetu Oxford, koji je sa svojim timom sačinio kompjuterski model koji je došao do ovih podataka, kaže da scenario prelaska čovječanstva na vegetarijansku ishranu nije vrlo realističan, ali je ovo istraživanje ukazalo na važnost emisije gasova za koje je odgovorna stočarska industrija.
Model svijeta bez stočarstva pokazuje da bi od pašnjaka iskrčenih za proizvodnju stoke bilo oslobođeno 12 milijardi hektara zemljišta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
