Kad je jedan od najvećih svjetskih muzičkih virtuoza Frederic Chopin preminuo 1849, vjerovalo se da je umro od čestog uzroka smrti u vrijeme romantizma - tuberkuloze, no naučnici oko toga još uvijek lome koplja.

Poljsko-francuski pijanist i kompozitor umro je mlad, s 39 godina, a poznato je i da je bolovao od tuberkuloze, pa se vjerovalo da je umro od njenih komplikacija, preciznije od perikarditisa.

Međutim, poljski stručnjaci su prije desetak godina to doveli u pitanje i objavili da je Chopin, kojemu je zdravlje uvijek bilo vrlo krhko, patio od cistične fibroze.

Cistična fibroza je nasljedna bolest koja ponajprije zahvaća probavni i dišni sistem, a karakteristično joj je začepljenje plućnih puteva abnormalno gustom sluzi. Bolesnici u prosjeku ne žive duže od četrdesetak godina.

Poljski naučnici, prvi koji su koristili modernu tehnologiju u proučavanju Chopinova srca, koje se posljednjih 168 godina čuva u staklenki s tekućinom za koju se pretpostavlja da je konjak, vjeruju da su stigli korak bliže tačnoj dijagnozi.

“S velikom vjerovatnošću možemo reći da je u pitanju ipak tuberkuloza”, rekao je voditelj istraživanja Michal Witt, vrhunski stručnjak na području molekularne i kliničke genetike.

Pošto nisu smjeli otvoriti heremetički zatvorenu staklenku sa Chopinovim srcem, njegov se tim koristio fotografijama visoke rezolucije snimljenim izvana.

“Lezije koje su jasno vidljive na osrčju Chopinova srca upućuju na tuberkulozu”, rekao je Witt govoreći o vanjskoj srčanoj opni koja je tipično zahvaćena komplikacijama izazvanim tuberkulozom.

No Witt priznaje i da je bez DNK testiranja nemoguće u potpunosti isključiti mogućnost cistične fibroze.

Naučnici koji su iznijeli teoriju o mogućoj cističnoj fibrozi kao jedan od većih argumenata za nju navode Chopinovu hroničnu pothranjenost, koja je tipičan simptom bolesti. Chopin je na 1,70 metara visine težio samo 40 kilograma.

Poljsko ministarstvo kulture godinama odbija zahtjeve da se provede DNK ispitivanje Chopinova srca strahujući kako bi ga takav postupak mogao trajno oštetiti.

“Ne možemo to sto posto dokazati, ali vjerovatnost da je u pitanju tuberkuloza mnogo je, mnogo veća od cistične fibroze”, rekao je Witt.

Bez genetskog testiranja, ne možemo biti ni posve sigurni da je srce stvarno Chopinovo, ali, kako ističe Witt, “nema nijednog razloga vjerovati da nije”.

Srce je jasno vidljivo, dobro očuvano, u “tekućini boje jantara”.

“To je vrlo vjerovatno konjak. Od Francuske revolucije konjak se u Francuskoj koristio za takve namjene”, kaže Witt.

Chopinovo srce čuva se u zidu barokne crkve Svetog Križa u Varšavi. Time je ispoštovana njegova posljednja želja prije smrti u egzilu u Parizu 1849. godine. Ostatak njegova tijela pokopan je na pariškom groblju Pere Lachaise.

Rođen u Zelazowoj Woli blizu Varšave 1810, Chopin je mnoga od svojih najpoznatijih djela komponovao u Francuskoj, zemlji njegova oca, u kojoj je i sam završio 1831. nakon neuspjela poljskog ustanka protiv Ruskog Carstva.

Pošto nije želio prihvatiti ruski pasoš, više za života nije kročio u svoju i majčinu domovinu.