Većina ljudi jede jaja, i jede ih često.

Prema posljednjim dostupnim podacima u Americi je godišnji prosjek (za 2015. godinu) 144 jaja po osobi. Vjerujemo da ni kod nas nije mnogo drugačija situacija.

Kako nemaju svi jaja iz vlastitog uzgoja i često ih kupujemo, evo na što treba pripaziti pri izboru jaja koja ćemo konzumirati.

Boja 

Smeđa jaja izgledaju rustikalno, i možda vam se zbog toga sviđaju, ali to je otprilike njihova prednost u odnosu na ostala jaja – izgled. Boja jajeta ovisi o vrsti kokoške koja ga je snijela. Ne postoje nutritivne razlike. Smeđe jaje je možda za nijansu veće i košta malo više, ali to je zbog toga što su i kokoši veće i jedu više.

Kuhanje

Najveći rizik kojemu se izlažemo jedući sirova jaja je trovanje salmonelom. Pasterizacijom ubijamo bakteriju koja je odgovorna za opasnu probavnu bolest, a u trgovinama možete pronaći jaja s oznakom “pasterizirano”. Obično koštaju nešto više od običnih, nepasteriziranih jaja.

Pasteriziranim jajima treba nešto duže da ih pripremite, osobito ako pravite pjenicu od bjelanceta, ali ona su mnogo sigurnija ako će ih konzumirati djeca, starije osobe, trudnice ili osoba čiji imunitet je narušen, piše Straitstimes.

Kako se uzgajaju jaja?

Ovo je ključna stvar koja određuje cijenu jaja. Ako želite jaje iz slobodnog uzgoja i organsko, budite spremni dati i više novaca. Kokoši koje se ne uzgajaju u kavezima imaju pristup hrani i vodi koja im je dostupna u njihovom prostoru, ali ne borave nužno i vani.

Organska jaja su ona koja su snijele kokoši hranjene organskom hranom i koje borave vani.

Okus

Kolumnist Tamar Haspel uzgajao je vlastite kokoši kako bi njihova, organska, jaja usporedio s onima iz masovne proizvodnje. Nitko nije mogao raspoznati koje je koje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.