Osobe koje ne boluju od srčanih bolesti, a svakodnevno uzimaju manju dozu aspirina, na taj način mogu smanjiti rizik od potencijalnog srčanog ili moždanog udara pa i od nekih tipova karcinoma, no nova studija upućuje na to da za neke pacijente rizik od unutrašnjeg krvarenja uzrokovan uzimanjem ovog lijeka premašuje njegove dobre strane.

Krvarenje je jedna od najpoznatijih i najozbiljnijih nuspojava uzimanja aspirina, no o njoj se ne vodi dovoljno računa dok god nema simptoma.

Čak i uz liječničku preporuku za uzimanje acetilsalicilne kiseline, djelatne tvari aspirina, njena dnevna konzumacija povećava rizik od krvarenja za 70 posto, osobito kod starijih ljudi.

Otprije se zna da aspirin razrjeđuje krv i nadražuje želudac te da njegova učestala primjena može rezultirati oštećenjem želučane sluznice i tankog crijeva te pojave čireva i krvarenja.

Čirevi katkad krvare vrlo sporo pa su neprimjetni dok ne nastupi anemija, no mogu i obilno prokrvariti, što zahtijeva hitnu ljekarsku intervenciju, infuzije i hospitalizaciju.

U nekim je slučajevima krvarenje tako obilno da završava smrtnim ishodom.

Mnogi su pacijenti osjetljivi na krvarenje uzrokovano aspirinom pa im se preporučuje izbjegavanje tog lijeka.

Tome u prilog idu nedavno objavljeni rezultati meta-analize, tačnije pregleda rezultata 13 kliničkih istraživanja kojima se testiralo djelovanje aspirina u odnosu na placebo kod više od 164.000 odrasle osobe.

Rezultati su objavljeni u časopisu Američke udruge liječnika (JAMA).

Aspirin razrjeđuje krv, sprečavajući tako stvaranje krvnih ugrušaka i nesumnjivo je dobar lijek za pacijente koji su već imali srčani ili moždani udar. Djeluje kao prevencija od potencijalnih novih udara.

Međutim, 1000 osoba koje su sudjelovale u istraživanju nije prijavilo historiju bolesti srca i krvnih žila.

Sudionici istraživanja tokom godinu dana svakodnevno su uzimali aspirin ili placebo. Među onima koji su uzimali aspirin, evidentirano je oko 11 posto manje srčanih i moždanih udara, ali i za 43 posto veća vjerovatnost od obilnog krvarenja u želucu, crijevima ili u mozgu.

Voditelj studije dr. Sean Zheng, stručni suradnik na Odjelu kardiologije londonskoga King's Collegea, kazao je da se svakodnevno uzimanje aspirina ne preporučuje zdravim osobama te da lijek može koristiti osobama podložijim riziku od srčanog ili moždanog udara, uključujući i pacijente koji boluju od dijabetesa tipa 2. No i tu je važno u obzir uzeti opasnost od unutrašnjeg krvarenja.

Posebno je važno voditi računa o starijoj populaciji, osobito o osobama starijim od 75 godina koje čine rizičnu skupinu.

Po jednoj studiji rizik od obilnog krvarenja i smrti uzrokovane dugotrajnim uzimanjem aspirina kod starijih je osoba značajno veći nego što se ranije mislilo.

“Prije početka svakodnevnog uzimanja aspirina ljekar bi svakako trebao razgovarati s pacijentom te odvagnuti dobre i loše strane kada je posrijedi pacijentovo zdravlje”, kaže dr. Zheng. “Kod ljudi mlađih od 75 godina u većini slučajeva korist premašuje loše strane”.

Podsjeća i na to da ne reagiraju svi pacijenti na isti lijek jednako. Kaže da uzimanje lijekova za razrjeđivanje krvi poput aspirina sprečava petinu ponovnih srčanih i moždanih udara, ali i dovodi do 3000 smrtnih slučajeva godišnje zbog prekomjernog krvarenja samo u Britaniji.

Jedna od manjkavosti meta-studije je ta što je u manjim kliničkim ispitivanjima istraživano djelovanje raznih doza aspirina – od 50 do 500 miligrama, kažu autori studije. Ljekari opće prakse najčešće ne propisuju doze veće od 100 mg.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagrami UŽIVO na ovom linku.