Na iznenađenje mnogih, uključujući i naučnike, na jezeru Modrac kod Lukavca, koje je toliko zagađeno da je pravo čudo da u njemu i okolini ima ikakvih znakova biljnog i životinjskog svijeta, utočište je pronašlo 13 bijelih labudova. Ženke su položile jaja i uskoro se očekuju proširenja porodica.

Zaštićeni su od lisica i divljih pasa, ali se suočavaju sa čovjekom, svojim najvećim prirodnim neprijateljem. Da ljudi ne bi uznemiravali ove plemenite ptice, Općinsko vijeće Lukavac usvojilo je inicijativu o zabrani lova i ribolova na ovom području.

Broj labudova koji su se ugnijezdili na Modracu prije nešto više od dvije godine konstantno se povećava, što oduševljava skoro svakoga ko ih primijeti. Ipak, ima i onih koji ne misle tako. Iz nepoznatog razloga neko je prošle godine ustrijelio jednog labuda.

˝Nemam riječi za taj barbarski čin. To je veoma žalosno. Ne zna se ko, ali neko je iz čiste obijesti ubio labuda. Nadamo se da se to više neće dešavati i da se taj ko je to učinio kaje. Inače, prve godine je došao jedan, a kasnije su se vraćala po dva para. Sada ih je najviše, zvanično 13 labudova, iako neki tvrde da ih ima oko 24. Možda ih uskoro dođe više. Ne znamo se sa sigurnošću, ali pretpostavljamo da su došli i labudovi koji su se prošle godine ovdje izlegli˝, izjavio je Salih Ramadanović, predsjednik Sportskog ribolovnog društva ˝Smuđ˝ i potpredsjednik Zajednice jezera Modrac.

Avdul Adrović, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli, koji je dobro upoznat sa florom i faunom u i oko jezera Modrac, što je djelimično bila i tema njegovog doktorskog rada, rekao je za AA da ga je vijest o labudovima veoma obradovala.

˝Ovo je divno! Veoma je dobro što su se pojavili u mosorovačkoj bari, koja je sastavni dio jezera Modrac. Ne bi me čudilo da ima jedan ili dva para, ali iznenađen sam i začuđen da su se pojavili u ovolikom broju, jer generalno njihova populacija nije brojna. Odabrali su odlično mjesto, koje obiluje ribom, a hrana im je osnovni motiv da bi se negdje skrasili˝, rekao je profesor Adrović i apelovao na građane da ih ne prepadaju, ne diraju i da ne stvaraju veliku buku u okolini.

Pojasnio je da se radi o crvenokljunim labudovima ˝Cygnus olor˝.

˝Trebalo bi pratiti ovu vrstu, provjeriti da li je prstenovana i ako jeste koja je to institucija uradila, kada i gdje. Iz tih podataka bi bilo jasno kakvi su pravci migracije ove vrste. Prisustvo labudova na Modracu pokazuje koliko je to područje važno za opstanak i gniježđenje ptica, a to je istovremeno razlog da se pokrene šira akcija s ciljem adekvatne zaštite jezera˝, istaknuo je profesor Adrović i dodao da su labudovi diskretne ptice koje žive u parovima.

Ne polažu veliki broj jaja, četiri do pet. Brižni su, pa i mužjak i ženka leže i čuvaju jaja u gnijezdu, od kojeg se ne odvajaju, što nije slučaj kod nekih drugih ptica. U to se uvjerila i reporterska ekipa AA. Tokom naše posjete, iz visoke šaše u kojoj su skrili gnijezda, izlazio bi tek po jedan labud, da bi osigurao obrok. Graciozno i polako plovio bi po površini vode u kojoj se ogledao i koju je lagano talasao. Glavu bi zagnjurio tek kada bi bio siguran da mu plijen neće umaći, a zatim bi se ponovo vraćao u gnijezdo.

˝I kada se ptići izlegu, oboje vode brigu o mladuncima od prilike godinu dana, dok malo ojačaju i upoznaju svijet. Za njih je karakteristično da su veoma odani i ukoliko jedan partner ugine, drugi nikad neće otići kod drugog labuda ili labudice. Vjerni su do smrti i dešava se da kada ugine jedna, da ugine i druga jedinka˝, pojašnjava profesor Adrović, te dodaje da je na suprotnom dijelu jezera, u blizini brane stanište sive čaplje, a ima i komorana, kao i drugih vrsta ptica.

Inače, vještačko jezero Modrac, koje je dugo 12 kilometara, a prosječno široko oko 700 metara, nastalo je 1964. godine kada je napravljena brana na rijeci Spreči. Dubina jezera godinama se smanjuje, jer se u njemu taloži mulj iz tri okolna rudnika, a ova akumulacija također predstavlja i jednu vrstu kolektora otpadnih voda i deponije za odlaganje smeća. Prema podacima Centra za ekologiju i energiju, u slivu akumulacije Modrac nalazi se 150 divljih deponija, a 58 posto stanovništva sa područja koje gravitira jezeru nije uključeno u redovan odvoz otpada, koje završava na obalama potoka, rijeka, rječica, kao jezerskih pritoka, te na koncu većina smeća završi u samom jezeru i njegovoj okolini.