Bora i Eržika jedini su preostali par orlova krstaša, ili carskih orlova, u Srbiji. Te ptice na ivici su opstanka u zemlji čiji grb i zastavu krase. U selu Srpski Krstur na sjeveru Banata, čuvaju ih volonteri i članovi Društva za zaštitu i proučavanje ptica. Sa njima je bila i ekipa N1.

Ne bliže od jednog kilometra, toliko je velikim pticama moguće prići. Gnijezdo, u kojem se već deset nedjelja nalaze i dvoje mladih, nadgleda i čuva desetak ljudi.

N1: I vi ih 24 sata motrite?

“Pa bukvalno, ljudi koji imaju još entuzijazma i vjere u nešto”, kaže Radenko Cvejanov, lovočuvar.

N1: Od čega ih čuvate?

“Od prisustva ljudi”, dodaje.

Marko Cvejanov, stanovnik Srpskog Krstura čita iz Dnevnika: “Ženka izlazi iz gnijezda u 12.42, poslije deset minuta se vraća u gnijezdo”.

Svako polijetanje i slijetanje ovaj čovjek revnosno bilježi. Iako 19-godišnjaci obično drugačije provode slobodno vrijeme, Marko je četiri dana u nedjelji ovdje, u ruševnoj osmatračnici, sa dvogledom u rukama.

“Volim ovdje da dolazim u suštini. Predstavlja mi neko zadovoljstvo što mogu da učinim nešto lijepo za svoju državu, za svoj narod. Ipak je ovo, što kaže moj otac, čast da bude baš kod nas. Od cijele Srbije, baš u našem mjestu”, kazao je Marko.

Za sebe čuva uspomenu na važne trenutke.

“Pa ja sam 2017. bio kad je bilo prvo izlijetanje mladih. 2018. isto kad su izlijetali mladi i možda i ove godine”, ponosno kaže.

Kako bi se orlovi krstaši u većem broju vratili, ne samo u Srbiju, nego na prostor Panonske nizije u cjelini, prije tri godine pokrenut je evropski projekat Panon Eagle Life. Sada Češka, Slovačka, Austrija, Mađarska i Srbija zajedno rade na tome da se u narednih nekoliko godina broj parova orlova krstaša popne na preko 200.

Zbog toga je u stanište orlova stigla i visoka delegacija. Najbrojnija kojoj su dopustili da priđe.

“Nadam se da niste previše razočarani, već da ste inspirisani onim što vidite, budući da je ovo mjesto gdje provodimo četiri mjeseca godišnje samo sa ovim što vidite”, kazala je Milica Mišković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica tokom posjete Sema Fabricija.

Ni šef evropske delegacije nije imao sreće da ugleda rijetke ptice. Podsjeća da njihova prirodna staništa moraju biti sačuvana.

“Mislim da aktivnosti koje ove nevladine organizacije sprovode u rezervatu treba pozdraviti i podržati. Šta mislite o postupanju države? Država sasvim sigurno mora uraditi svoj posao”, kazao je Fabrici.

Prije svega, kaže, proglašenjem zaštićenih područja. Posljednje staništa orla krstaša u Srbiji tek je od prošle godine pod zaštitom.

“Vi vidite nešto što je prava rijetkost, ne samo u Srbiji, nego i u cijeloj Evropi. Ta netaknuta priroda i prije svega ta stara stabla. Kao što sam već spomenula, apelujem na sve ljude i građane da ne sijeku ono što imamo, jer je to sve rjeđe i to je element koji ovim pticama treba za gniježđenje”, kazala je Milica Mišković.

Prošle godine tu se rodila Nada, ptica simboličnog imena. Inspirisan mladim čuvarom ptica, Fabrici ima prijedlog i za ove ptiće.

“Dakle, ako se bar jedno bude zvalo Marko, znaćemo po kome je”, rekao je.

Njihov izlazak iz gnijezda očekuje se uskoro. Hoće li preživjeti ljude i pesticide koji su protekloj deceniji ubili na hiljade ptica, ili ćemo orlove ubuduće gledati samo na zvačnim državnim institucijama?

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad