Koliko je mozak odgovoran za masovno trošenje energije i da li to znači da je razmišljanje jednostavan put do gubitka kilograma?
Kada je tijelo u fazi mirovanja, nije uključeno ni u kakve aktivnosti, osim osnovnih, poput disanja, varenja i održavanja toplote, mozak troši nevjerovatnih 20 do 25 odsto ukupne energije tijela, uglavnom u obliku glukoze. To je u prosjeku 350 do 400 kalorija dnevno.
Tokom djetinjstva, mozak je još aktivniji.
“Mozak prosječnog petogodišnjaka može da iskoristi više od 60 odsto tjelesne energije“, rekao je profesor Douglas Boyer sa Univerziteta Duke.
Mozak predstavlja najskuplji energetski organ u tijelu, a čini samo 2 odsto od ukupne tjelesne težine. Većinu energije koju ovaj organ koristi namijenjena je međusobnoj komunikaciji između neurona, putem hemijskih signala koji se prenose preko ćelijskih struktura koje se nazivaju sinapse, rekla je Ariana Harington, takođe sa Univerziteta Duke.
“Mozak se nikada ne odmara, objasnila je; kada spavamo još uvijek mu je potrebno gorivo kako bi dijelio signale između ćelija da bi se održala funkcija tijela“, objasnila je Harington.
Ogromni resursi namijenjeni izgradnji mozga takođe pomažu da se objasni zašto nam tokom perioda intenzivnog razvoja, kada imamo pet ili šest godina, mozak troši gotovo tri puta veću količinu energije od one koja je potrebna mozgu odraslih. Budući da je mozak tako veliki potrošač energije, da li to znači da što više ovaj organ koristimo, više kalorija ćemo sagorijevati?
Tehnički odgovor je da, za kognitivno teške zadatke. Ono što se računa kao “težak” mentalni zadatak varira kod svakog pojedinca. Ali generalno, to bi se moglo opisati kao nešto što “mozak ne može lako da riješi koristeći ranije naučene rutine ili zadatke koji neprekidno mijenjaju uslove“, izjavio je profesor psihologije i neuronauke na Univerzitetu Otava u Kanadi.
Takve aktivnosti mogu biti učenje sviranja muzičkog instrumenta ili povlačenje inovativnih poteza tokom intenzivnog igranja šaha.
“Kada vježbate da biste naučili nešto novo, vaš mozak se prilagođava povećanju prenosa energije u svim onim regionima koji se vježbama aktiviraju,” rekao je Messe. “Vremenom, kako postajemo veštiji u obavljanju određenog zadatka, mozak više ne mora toliko naporno da radi, pa će obavljanje tog zadatka na kraju zahtijevati manje energije”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
