Iako ljudi prelaze na vegansku ishranu iz najboljih namjera, postoje određeni zdravstveni rizici od brze veganske hrane, koji se neće pojaviti odmah.

Britanska pekara “Greggs” među prvima se okrenula veganskoj ishrani, a ovaj trend slijedili su i drugi brendovi brze hrane.  

Međutim, veganska brza hrana može biti lošija za vaše zdravlje od mesnih ekvivalenata. Nutricionista Megan Rosi tvrdi da ova vrsta hrane može biti jednako nezdrava.

Zamjena za meso

“Tofu sadrži omega 3 masne kiseline, ali nisu aktivne kao kod omega 3 masnih kiselina čiji su izvori namirnice životinjskog porijekla. Izvori na bazi biljaka sadrže vrstu omega 3 masnih kiselina koja se naziva alfa-linolenska kiselina, a da bi naše tijelo uzelo ono što je potrebno iz alfa-linolenske kiseline, mora da ga pretvori u eikosapentaensku kiselinu (EPA) ili dokozaheksaensku kiselinu (DHA). Međutim, ljudsko tijelo nije u mogućnosti da to učini”, rekla je Rosi.

Dokozaheksaenska kiselina odgovorna je za jačanje mozga, a eikosapentaenska kiselina povezana je sa smanjenjem simptoma depresije. Obje kiseline nalaze se u masnim ribljim uljima. Postoje i neki neživotinjski izvori korisnih EPA i DHA, poput ulja algi.

Jelo koje je zamjena za gulaš pripema se od nangke, zrelog voća, iz porodice duda, koje ima slatkast ukus i slasnu mesnatu strukturu. Može biti alternativa za svinjsko meso i hamburgere. Međutim, iako je nangka bogata ugljenim hidratima, ona ne sadrži nikakve bjelančevine, pa kao zamjena za meso nije najbolji izbor.

“Čak su i drugi izvori biljnih proteina lošijeg kvaliteta od životinjskih proteinskih izvora”, objasnila je nutricionista Rejčl Klarkson.

Biljni izvori proteina obično imaju jednu od devet esencijalnih aminokiselina. Aminokiseline su neophodne ljudskom tijelu i moraju poticati iz naše ishrane. To znači da bi vegani morali pažljivo da uravnoteže svoje proteine ​​tako da se međusobno dopunjavaju. Meso, jaja i mliječni proizvodi su jedine namirnice koje sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina.

“Veganski hamburgeri često se sastoje od pasulja, ali to nije potpun izvor. Jedan sjajan proizvod je soja jer ima visok kvalitet proteina”, rekla je Klarkson.

Druga razlika između kvaliteta hrane životinjskog i biljnog porijekla je u njihovom sadržaju gvožđa. Iako mnoge biljke, poput cjelovitih žitarica, mahunarki i spanaća sadrže ovaj mineral u većim količinama, namirnice životinjskog porijekla imaju hem gvožđe.  

Ova vrsta gvožđa se bolje apsorbuje od nehem gvožđa koje je zastupljeno u namirnicama biljnog porijekla. Zbog toga su vegetarijanci i vegani rizična grupa kada je riječ o nedostatku gvožđa.

Ukoliko želite da postanete vegan na duge staze morate da kombinujete namirnice, pa biste tako sočiva trebali da kuhate sa paradajzom.

Veganski sir

Nijedan veganski hamburger ne bi bio potpun bez kriške veganskog sira, a da li ste se ikada zapitali da li jedete pravu stvar?

“Mala količina sira u ishrani dobra je za vaše tijelo. Sir je fermentisan od bakterija koje proizvode peptide, koji su korisni u našem tijelu. Međutim, većina veganskih sireva nije fermentisana, a istovremeno su kalorični i nemaju nikakvih nutritivnih vrijednosti”, rekla je Rosi.

Mogućnost jednostavne zamjene brze hrane od mesa i biljaka može olakšati prelaz na vegansku ishranu, ali ona nije najzdraviji izbor.

“Takođe, postoji zabrinutost da se zdravstveni rizici povezani s ovakvim nedostatkom hranljivih sastojaka možda neće pojaviti odmah. Mogle bi proći godine da se umor poveže s niskim nivoom vitamina B12. Osim toga i osteoporozu prouzrokuje nedostatak kalcijuma koji se kod ljudi pojavi tek krajem 40-ih i 50-ih godina”, kaže Rosi.

Ako i posegnete za biljnim hamburgerom s najboljim namjerama, sjetite se da je to “brza hrana” i budite spremni na činjenicu da to može biti gore za vaše zdravlje od njegovih mesnih ekvivalenata.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad