Tijekom karantene uzrokovane pandemijom koronavirusa mnogi su se manje kretali zbog čega su nagomilali nekoliko dodatnih kilograma.

Kako bi se riješili viška kilograma bitno je izbaciti šećer iz prehrane. No, nije dovoljno obuzdati samo slabost prema krafnama i keksima jer se šećer nalazi i na nekim čudnijim mjestima.

“Voćni jogurt može sadržavati više šećera negoli sladoled, a neke pločice sa žitaricama su slađe od čokolade. Šećer se krije u svakodnevnoj hrani poput kruha, preljeva za salatu, juhe, pa čak i umaka”, navodi Katherine Bassford, autorica knjige Say No To Sugar (Reci ne šećeru).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da smanjimo unos šećera na šest žlica po odrasloj osobi dnevno, a to je manje od limenke gaziranog pića.

Vrste šećera

“Glavna je glukoza koja se nalazi u biljkama, dakle voću, povrću, grahu i žitaricama, zatim fruktoza koje ima u voću i medu te saharoza, šećer koji dodajemo u šalicu čaja. Smatra se da je fruktoza krivac za porast razine pretilosti širom svijet”, ističe Katherine.

Opasnosti od šećera

“Šećer nas tjera da jedemo više. Dok se glukoza koristi za napajanje naših stanica, fruktoza ide ravno u jetru gdje se pretvara u masnoću. Kad je šećer u tekućem obliku, njegovi negativni učinci se povećavaju jer nedostatak vlakana znači da ide ravno u jetru, što dovodi do skladištenja masti. To ne uzrokuje samo zdravstvene probleme i probleme s pretilošću nego je povezano i s nizom psiholoških problema”, objašnjava Katherine.

Šećer je šećer

“Bez obzira je li riječ o sirovom, prirodnom, smeđem ili nerafiniranom, svaka vrsta šećera ima jednako razoran učinak na tijelo. Primamljivo je pomisliti da je smeđi šećer zdraviji, ali zapravo je to ili nerafinirani šećer, u kojem ima neke zaostale melase, ili je lažan, odnosno, to je rafinirani šećer kojemu je dodana melasa kako bi imao boju i okus”, kaže Katherine.

Dodaje kako sirovi šećeri nisu zapravo sirovi nego su djelomično pročišćeni, kuhani i kristalizirani kako bi se dobila različita koncentracija melase za proizvodnju različitih boja.

Agavin sirup reklamira se kao prirodan, ali je visoko obrađen, nema zdravstvenih dobrobiti i sadrži do 90 posto fruktoze.

“Izuzetak je šećer koji se nalazi u voću, jer su zdravstvene koristi veće od sadržaja šećera. Najbolje je ograničiti unos grožđa, jabuka, manga, trešanja i banana jer imaju veću razinu fruktoze, ali otprilike dva komada voća dnevno je u redu”, savjetuje Katherine.

Pripazite na skrivene šećere

“Nažalost, nakon što se probave, sve vrste kruha – čak i cjelovite sorte – brzo se pretvore u šećer. Zapravo biste konzumirali manje šećera jedući krafnu od pekmeza nego porciju takozvane “zdrave” žitarice”, kaže Katherine za Metro.

Na nekim žitaricama navedeno je kako ne sadrže dodane šećere ili prirodnih šećera, ipak će sadržavati fruktozu od nekog sušenog voća.

“Jogurt sadrži najmanje tri-četiri žličice šećera, a čak se i čips, koji je škrobni ugljikohidrat, u tijelu razgrađuje u glukozu. Pripazite na juhe na bazi rajčice i pečeni grah, ponekad rajčica ima kiselkast okus, pa se dodaje šećer”, navodi Katherine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad