U današnje vrijeme možete se osigurati protiv gotovo svake neželjene situacije, ali postoji li polisa osiguranja koja će umanjiti rizik od toga da ne postanete roditelj? Upravo tako, kao polisu osiguranja, mnogi doživljavaju postupak zamrzavanja jajnih ćelija. Opširnije u tekstu novinarke BIRN-a Jasmine Lazić.
Postoji li zaista način da se priroda prevari i da se biološki sat uspori? Krajem prošle godine dvije velike američke kompanije ponudile su svojim zaposlenima upravo to.
Tehnološki giganti Applea i Facebookanedjeljama su punili novinske stupce nakon što su ponudili da svojim zaposlenicama plate troškove zamrzavanja jajnih ćelija, kako bi im omogućili da se usredsrede na karijeru i da ne brinu oko toga da li će jednoga dana postati majke.
Vijest je izazvala medijsku histeriju, a sam trend poznat kao social egg freezing (zamrzavanje jajnih ćelija ne iz medicinskih razloga, već isključivo da bi se majčinstvo odložilo za neko drugo vrijeme) postao je i etičko pitanje.
Tako, direktorica jedne od najvećih klinika za vantjelesnu oplodnju u Evropi “Create Fertility Centre of Excellence” u Londonu, Gita Nargund je ovu proceduru predstavila kao drugi veliki talas emancipacije, nakon pilule za kontracepciju. Što se nje tiče, zamrzavanje jajnih ćelija moglo bi u bliskoj budućnosti postati idealan poklon za 30. rođendan svake žene.
Dežurni kritičari su optužili klinike da zloupotrebljavajući strahovanja mnogih žena da mogu ostati bez potomstva, te iste žene ohrabruju da potroše mnogo novca na proceduru čiji je procent uspješnosti još uvijek pod znakom pitanja.
Balkanska realnost – životne okolnosti i očekivanja okoline
Da li su žene u Srbiji ili Hrvatskoj spremne zamrznuti svoje jajne ćelije kako bi odložile dan kada će postati majke?
U teoriji, sve što bi moglo pomoći ženama da u nekim zrelijim godinama ostanu u drugom stanju zvuči primamljivo i prihvatljivo. Baš kao i u većini evropskih zemalja, i žene u Srbiji i Hrvatskoj sve kasnije postaju majke.
Zvanični demografski podaci pokazuju da je u 2013. godini prosječna Srpkinja imala 26,4 godine kada je rodila prvo dijete. Dvadeset godina ranijeto je bilo 24,3 godine. Slično je i u Hrvatskoj: 2013. prosječna prvorotkinja imala je 28 godina, odnosno bila je tri godine starija od one iz 1995.
Razlozi za ovakvu statistiku jesu brojni i opravdani. Neke žene odgađaju majčinstvo zbog snažnog ekonomskog pritiska koji ih primorava da rade više i posvećenije, ne bi li sebi osigurale karijeru ili kakav-takav siguran posao. Neke se (legitimno) boje da će zbog trudnoće i porođaja ostati bez posla. Mnoge sumnjaju da će uopšte biti u stanju da svojoj djeci omoguće solidnu i sigurnu budućnost, dok neke oklijevaju jer nemaju partnera.
Međutim, Balkan je i područje na kome se žene svakodnevno suočavaju sa snažnim pritiskom da postanu majke, a one koje zađu u “ozbiljne godine” a još nemaju djece često nailaze na (ne)izgovorenu osudu u svojoj okolini.
Smiljka Tomanović, profesorica sociologije na Beogradskom univerzitetu, objašnjava da je u Srbiji i dalje snažno uvriježeno vjerovanje da je žena kompletna, odnosno da se “ostvarila u potpunosti” tek kada postane majka. “Nikada nećete čuti kako se neki muškarac konačno ostvario u ulozi oca, zar ne?”, poentira ona.
Biološka realnost – hladnokrvna kalkulacija
Pritisak koji žene osjećaju ne dolazi samo od društva već i od biologije. Stručnjaci upozoravaju da ženska plodnost počinje opadati između 25. i 35. godine i da se taj pad dalje s godinama ubrzava, stvarajući objektivne teškoće da se zatrudni nakon 40. godine. Ruku pod ruku s tom, ide i činjenica da što je žena starija, raste i vjerovatnoća da će imati neuspjelu trudnoću ili pobačaj.
Postupak zamrzavanja jajnih ćelija, poznat i kao krioprezervacija, danas je uobičajen u reproduktivnoj medicini. Za razliku od prirodnog ciklusa u kome sazri samo jedna jajna ćelija, u ovom slučaju ženino tijelo se podstiče na proizvodnju većeg broja ćelija kako bi se od njih mogle odabrati one najbolje. Stoga, kao i u postupku potpomognute oplodnje, prije uzimanja jajnih ćelija žena prolazi kroz postupak stimulacije hormonima koji će podstaknuti jajnike na sazrijevanje petnaestak ili više ćelija. Jajne ćelije se potom zamrzavaju na temperaturi od otprilike minus 196 stepeni Celzijusa. Kada žena odluči osnovati porodicu, jajne ćelije se odmrzavaju, bivaju oplođene spermom partnera ili donora i smještaju se u uterus.
U Sjedinjenim Američkim Državama ova procedura košta otprilike između 10.000 i 15.000 dolara, a u Velikoj Britaniji između 3.500 i 5.000 funti.
Kako je to u Srbiji i Hrvatskoj
Žene koje u Srbiji ili Hrvatskoj požele zamrznuti svoje jajne ćelije suočene su s ograničenim mogućnostima za realizaciju tog poduhvata.
Srpski zakon ne zabranjuje eksplicitno social egg freezing, ali ono se može sprovesti samo na nekoliko klinika. Specijalna bolnica za ginekologiju “Jevremova” u Beogradu jedna je od njih. Cijena zamrzavanja jajnih ćelija u ovoj ustanovi je 500 eura, ali u ovu cijenu nisu uračunati ostali postupci, poput pripreme, sakupljanja ćelija, medicinskih pregleda, lijekova…
“Ova metoda je za sada još uvijek nova i ne previše poznata i bliska široj populaciji”, kaže Ana Crnobarić-Obradović, direktorica ove klinike. “Zato je jako važno da podržimo svaku ženu koja se odluči na ovakav potez i informišemo je o svim prednostima i manama odlaganja majčinstva”, dodaje, ističući koliko je važno da žene znaju da je najbolje vrijeme da zamrznu svoje jajne ćelije između 25. i 35. godine života jer su one tada najboljeg kvaliteta.
U Hrvatskoj, Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji dopušta zamrzavanje jajnih ćelija u slučaju da je žena izložena riziku da ostane neplodna iz raznih medicinskih razloga. Zakon ne pominje eksplicitno zamrzavanje jajnih ćelija u formi social egg freezinga, ali Mirna Ćurković iz Udruge “RODA – Roditelji u akciji”, udruženjazainteresovanih građanki i građana koja se zauzima za dostojanstvenu trudnoću, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj, kaže da neke klinike nude ovu proceduru.
Bebi-turizam – Češka
Pa ipak, i žene u Srbiji i one u Hrvatskoj imaju još jednu opciju. Zakon nijedne od ovih država nikome ne brani da svoje jajne ćelije zamrzne – u inozemstvu.
Prijestolnica Češke Republike Postzala je jedna od glavnih tačaka ove grane medicinskog turizma, što zbog klinika s dobrim renomeom što zbog zakona o vantjelesnoj oplodnji, koji je znatno fleksibilniji u poređenju sa zakonima većine ostalih država.
Jedna od posebnih pogodnosti jeste ta što češko zakonodavstvo dopušta oplodnju doniranim jajnim ćelijama dok žena ne napuni 49 godina, što je daleko iznad starosne granice koju dopuštaju druge države, posebno na Balkanu. Osim toga, zakon također garantuje anonimnost donora sperme i donora jajnih ćelija, što nije slučaj s mnogim evropskim zemljama, uključujući i Hrvatsku.
“Prague Fertility Centre”, jedna od vodećih klinika na ovom polju. Zanimljivo je da u ovoj ustanovi većina osoblja tečno govori srpski jezik. “Polovina naših pacijenata je s Balkana”, kaže Marijana Ćulibrk, koordinatorica centra. Ostali su iz Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Centar također nudi usluge social egg freezinga po cijeni od 2.200 eura. To uključuje medicinski tretman, testove, sakupljanje i zamrzavanje jajnih ćelija i njihovo čuvanje na dvije godine. Za svaku narednu godinu mora se doplatiti po 150 eura.
Svi sagovornici se slažu u jednom: bilo da odaberu da porade na potomstvu prirodnim putem ili da ga zamrzavanjem svojih jajnih ćelija odlože, tu bi odluku trebale donijeti prije 35. rođendana.
(Oprema teksta je redakcijska)
