Unovčiti strast za kuhanjem ili barem smanjiti troškove - može se dijeljenjem ručka ili večere - i to s potpunim strancima koji iz cijelog svijeta tako dolaze u stan u Ljubljani.

Osim hrane – gosti za dogovorenu cijenu osim hrane dobiju i priču i malo drukčiji doživljaj nego primjerice u restoranima.

Eatwith je samo jedna od sličnih platformi – objavljuje se okvirni cjenovnik, gosti se prijavlju i dogovara se meni. U regiji se od ovoga može tek dodatno zaraditi, no u Evropi je malo drukčije.

Na principu ekonomije dijeljenja – ljude u Hrvatskoj već vozi Uber, a pakete Locodels, za smještaj se brine Airbnb. Filozofija je svima ista.

Procjena je kako se promet ostvaren kroz nove patforme u svijetu popeo do 15 milijardi dolara. U Hrvatskoj se promet procjenjuje na 2 posto ukupnog, a najveći je u turizmu.

Možmo uzeti kao neki mjerodavni segment iznajmljivanje bez posrednika – to je nekako najbliže definiciji sharing economy – dakle kad govorimo o iznajmljivanju bez posrednika, vrijednost toga u Hrvatskoj je najmanje 500 miliona eura godišnje.

No, EatWith u Hrvatskoj još ne koristi gotovo niko. Oni koji pokušavaju – pred kamere ne žele jer se problema s finansijskim inspektorima kakve često ima Uber.

Zakon ovdje još kaska za ekonomijom koja bi u idućih 10 godina mogla narasti – 20 puta.