Ako ovim aktivnostima posvetimo 20 minuta dnevno, možemo značajno smanjiti troškove - savjeti stručnjaka

O tome smo u emisiji Novi dan razgovarali s Damirom Margetom iz udruženja Giro di Sarajevo i Almirom Maljevićem, stručnjakom za funkcionalnost.

“Nikad bolji trenutak za biciklizam”

Margeta ističe da je trenutna situacija s cijenama goriva idealna prilika za promjenu navika.

“Ja moram reći – nikad dovoljno, ali nikad bolji trenutak da se dodatno potakne biciklizam, odnosno upotreba bicikla kao prijevoznog sredstva u svakodnevne potrebe. Naime, ne samo da je realno u Sarajevu, nego je sada i nevjerovatno racionalno.”

Ukazuje na konkretne finansijske razlike.

“Cijena goriva je otišla preko tri marke zbog svih nemilih događaja koji se dešavaju u svijetu, prvenstveno na Bliskom istoku. I sada već možemo napraviti jedno poređenje koje mislim da je svima vrlo slikovito – za četiri puna rezervoara goriva koje točite na benzinskim pumpama, vi ste sposobni da kupite prijevozno sredstvo mikromobilnosti koje će zadovoljiti minimum vaših 80 posto potreba u kretanju.”

Dodaje da je ulaganje u bicikl dugoročno isplativo.

“Ako je rezervoar goriva 200 maraka, vi već za 800–900 maraka kupujete fantastično funkcionalan bicikl koji će služiti vama kao prijevozno sredstvo.”

“Električna mikromobilnost je revolucija”

Posebno naglašava značaj električnih rješenja u urbanom prijevozu.

“Ovdje ne smijem zaboraviti ni električna prijevozna sredstva, koja su donijela revoluciju u ljudskom kretanju, koja se stvarno rijetko dešava – otprilike jednom u 50 godina.”

Ističe da su ova sredstva danas tehnološki napredna i spremna za svakodnevnu upotrebu.

“Ona su sada potpuno spremna za ulice, signalizovana, imaju napredne sisteme kočenja i što je možda najvažnije – omogućavaju i onima koji su malo ‘ljeniji’ među nama da dobiju motorizaciju i prijevozno sredstvo.”

Mostarka (50) pliva u ledenoj rijeci i trči maratone: "Tijelo može više nego što mislimo"

Potreba ili navika: Zašto vozimo i kad ne moramo?

Statistika pokazuje da se u BiH i najkraće relacije često prelaze automobilom. Maljević kaže da nije jednostavno dati jednoznačan odgovor da li je riječ o potrebi ili navici, ali ističe da se tema ne smije svesti samo na troškove.

“Teško je jasno reći da li je to potreba ili navika. Ono što je meni zanimljivo jeste da smo mi u ovu temu ušli kroz prizmu smanjenja troškova i smanjenja gužve. Mene više zanima perspektiva unapređenja zdravlja.”

Smatra da bi zdravlje trebalo biti glavni motiv.

“Mislim da je zdravlje top tema i da ta perspektiva mora konstantno dobijati na važnosti. U tom smislu usuđujem se reći da upotreba bicikla ima na neki način prioritet, čak i ispred trčanja.”

“U Švicarskoj ljudi nakon posla skoče u rijeku i plivaju do kuće”

Maljević ističe da je ključ u promjeni navika i organizaciji svakodnevice.

“Mi moramo razviti jednu kulturu u kojoj dolazim na posao nešto ranije nego što bi inače bio slučaj, da imam priliku da se na poslu istuširam, osvježim, možda i pojedem neki svježi obrok koji sam ponio, i da onda počnem raditi.”

Navodi i zanimljive primjere iz Evrope.

“Imate u Švicarskoj dionice gdje ljudi nakon posla s mosta skoče u rijeku i plivaju 30, 40, 45 minuta do svoje kuće. Dakle, kupajući se vraćaju kući, imaju fizičku aktivnost i osvježenje.”

Kardiolozi upozoravaju: Najgora greška koju pravite čim otvorite oči potiho uništava srce

Ipak, dodaje da takvi primjeri kod nas nisu realni, ali da postoje jednostavnije alternative.

“Mislim da je nerealno očekivati da mi plivamo do posla u ovom ambijentu, ali šetnja, vožnja biciklom, pa čak i trčanje u određenom broju kompanija nisu nemoguća misija. To je nešto što trebamo promovisati.”

Male promjene, veliki efekti

Kada je riječ o zdravlju, Maljević upozorava na čestu grešku – pretjerivanje na početku.

“Naš problem je što smo negdje u fazonu ‘from zero to hero’. Iz jedne zime, iz letargije, želimo odmah postati olimpijski prvaci i krenuti s velikim brojem treninga. Mislim da je to nerealno.”

Savjetuje postepeni pristup.

“Treba krenuti u manjim fazama – izaći u šetnju, akumulirati kilometre, dati tijelu priliku da se adaptira. Ne možemo odmah trčati pet kilometara ako nismo hodali tri kilometra godinama.”

Smrzavanje hrane, E-brojevi i večera poslije 18 sati: Šta je istina, a šta mit?

Koliko kretanja je dovoljno?

Podsjeća na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

“Preporučena doza je 150 minuta aktivnosti srednjeg intenziteta sedmično. To možemo podijeliti na više načina – dva puta po 75 minuta, tri puta po 50, ili pet puta po 30 minuta.”

Dodaje da i kraće aktivnosti imaju značaj.

“Ako ne možemo 30 minuta, možemo li 10, 15 ili 20 minuta dnevno? Ako sebi posvetim 20 minuta sedam dana, to je već 140 minuta – blizu minimuma.”

Više zdravlja, manje troškova i gužvi

Na kraju, poruka je jasna – promjene ne moraju biti drastične da bi imale efekta.

“A onda, kako se tijelo bude adaptiralo, vjerovatno ćemo voditi računa i o ishrani, a sve to zajedno će donijeti bolje zdravlje. A uz to ćemo imati i smanjene troškove i manje gužve.”

U vremenu rasta cijena goriva, stručnjaci poručuju da rješenja postoje – pitanje je samo koliko smo spremni promijeniti svakodnevne navike.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad