Bh. inovacija protiv krađe bicikala: Saobraćajni inžinjer osmislio parking koji štiti i ram i točkove

Kako je pojasnio, cilj nije samo spriječiti krađu cijelog bicikla, već i sve češći oblik vandalizma poznat kao "bike stripping" – skidanje točkova, sjedišta i drugih dijelova nakon kojeg vlasnicima često ostane praktično neupotrebljivo vozilo.

"Drugi najveći problem nakon infrastrukture upravo je krađa"

Margeta je podsjetio da sigurno parkiranje bicikala nije sporedno pitanje kada se govori o održivoj mobilnosti, već jedan od ključnih preduslova da građani bicikl zaista počnu koristiti kao svakodnevno prijevozno sredstvo.

"Naime, kao što ste u uvodu kazali, radi se o inovaciji. Ja sam prije nekoliko godina osmislio nekoliko inovacija koje rješavaju četiri poprilično velika problema vezana za mikromobilnost. Inovacija koja je do sada afirmisana je, ustvari, išla pod radnim nazivima BPARKO Mobility Arch i BPARKO Rattlesnake i ona je, ustvari, objedinjavala parkiralište za bicikle i električne romobile korištenjem standardnih i preporučenih U-lock brava. Međutim, veliki problem gradskog biciklizma i drugi najveći problem nakon izgradnje infrastrukture, koji je prepoznat u Evropskoj deklaraciji o biciklizmu, jeste upravo krađa i postavljanje kvalitetnih, sigurnih parkinga za bicikle na javnim površinama, kako se ona, ustvari, ne bi dešavala, kako se ne bi dešavao vandalizam i kako se ne bi gubio ovaj prijevozni kapacitet."

"Bike stripping" – kada od bicikla ostane samo ram

Ideja za novo rješenje nije nastala prvenstveno iz njegovog ličnog iskustva krađe, već iz iskustava drugih biciklista i problema koji je, kako kaže, prisutan širom svijeta.

"Na jedan način jeste, ali više iz iskustava drugih biciklista, na moju veliku sreću. Kao što vidite ove slike iza nas, vidjeli smo da je to globalan problem koji se dešava i u Sarajevu i u Budimpešti i u američkim gradovima i on se naziva takozvani 'bike stripping', odnosno, kako bismo ga mi najjednostavnije preveli na naš jezik, čerupanje bicikla. U njemu vam, ustvari, otuđe sve ključne dijelove bicikla i samim tim vam onemoguće da vi koristite vaše, u slučaju nas biciklista, omiljeno prijevozno sredstvo. Međutim, takvi biciklisti su često i demotivisani, ne samo da dalje voze, nego ostavljaju te svoje bicikle na javnoj površini, takve vandalizirane, i oni se nekada znaju tu zadržati od nekoliko mjeseci pa do truljenja, do nekoliko godina, i to smo imali prilike da vidimo. Razlog tome je što obično gradovi često nemaju ni regulative kako se uklanja privatno vlasništvo sa javne površine. Samim tim, vi zauzimate korisni parking prostor."

Takav vandalizam, dodao je, ostavlja i širu posljedicu na gradski prostor jer ostavljeni, uništeni bicikli stvaraju osjećaj nesigurnosti i prisustva kriminala.

Kako radi BPARKO Combo?

Suština Margetine inovacije jeste nadogradnja već poznatih i kvalitetnih stalaka za bicikle dodatnim sistemom zaštite.

"Mi smo to upravo odlučili da riješimo, zato što sami parkinzi imaju nedostatak i same brave za bicikle imaju nedostatak. Naime, kvalitetne brave za bicikle, U-lockovi, obično su dugi do 230 milimetara i omogućavaju vam na standardnim stalcima za bicikle, odnosno obrnuto, U-stalcima i klamerica-stalcima, da zaključate ram i eventualno jedan točak i ram. Naime, ovom inovacijom, gdje sam ja u takvu postojeću dobru tehničku praksu, odnosno takav oblik parkinga za bicikle, odnosno stalka za bicikle, nadogradio drugom funkcijom, odnosno parom gotovo neraskidivih lanaca koji su otporni na sječenje kliještima za armaturu."

Posebnu pažnju posvetio je tome da dodatna zaštita ne naruši izgled javnog prostora.

"Ti lanci su estetski skriveni unutar samog ležišta i to je zaista ovdje velika inovacija, jer je i prije bilo pokušaja da se dodaju lanci na određena tehnička rješenja, ali kolege arhitekti takva rješenja ne žele ni da uzmu u obzir, zato što nešto što postavljate pred svoje objekte mora imati, pored same funkcionalnosti, lijepu estetiku. I ja sam to dvoje uspio da pomirim u ovom modelu koji smo nazvali radnim nazivom BPARKO Combo, jer objedinjuje ovu funkciju sa lancima, koja vam sada omogućava da jednom standardnom bravom, kao što je U-lock, pa čak i sajla, i njoj dajete dodatnu funkcionalnost sa ovim, zaključate sve ključne dijelove bicikla. Čak je moguće skinuti i sic i njega omotati, da kažemo, tim lancima, odnosno uvesti ga u tu omču koja onemogućava krađu njegovih ključnih dijelova."

Prvi pilot u Sarajevu, ranije inovacije već u 16 gradova

BPARKO Combo prvi put je postavljen kod Ville Brown u Sarajevu, u saradnji s njemačkim GIZ-om.

"Villa Brown je, ustvari, njegov debi, odnosno pilot, i on je implementiran u saradnji sa njemačkim GIZ-om, koji već godinama podržava trajne mjere urbane mobilnosti u regiji Zapadnog Balkana. Kao što sam rekao, Villa Brown je imala svoju jednu posebnu važnost, zato što je ona centar za poduzetništvo, opštinski centar, i jedno je, da kažemo, vrlo lijepo arhitektonsko zdanje u Sarajevu. I ovo je prvi pilot, odnosno prvo postavljanje. Ja se nadam, pošto su prilično dobre reakcije od ljudi, prije svega od biciklista i od ljudi koji se razumiju u tehniku, da je funkcionalnost dobra, da postoji potencijal za dalje postavljanje. Reakcije iz drugih država, kada ovo predstavimo na konferenciji, također su dobre."

Plasirati fizičku inovaciju na tržište, posebno proizvod koji treba postati dio gradskog mobilijara, znatno je teže nego razviti digitalno rješenje, smatra Margeta.

"Međutim, kao što sam spomenuo, inovacija u fizičkom proizvodu, posebno u proizvodu koji je od metala, robustan i koji je dio mobilijara koji treba nekome da ide na gradske ulice, jako je teška za plasman i na lokalnom i na međunarodnom nivou. Međutim, s druge strane, ona prethodno pomenuta inovacija BPARKO Mobility Arch i Rattlesnake već je implementirana u 16 gradova Zapadnog Balkana, u pet država, te se nadam da će se sa ovom inovacijom nešto slično desiti."

Nema skidanja prednjeg točka da biste osigurali bicikl

Prednost novog sistema je i jednostavnost. Biciklistu na samom parkingu čekaju integrisani lanci, dok koristi vlastitu bravu.

"Svi biciklistički sajtovi, pogotovo u svijetu gdje je ovaj oblik krađe vrlo izražen, savjetuju vam da čak uklanjate prednji točak i onda da ga stavite paralelno uz zadnji točak kako biste mogli sve svezati jednom bravom. I to je, da kažemo, stvarno gnjavaža u gradskom prijevozu. A s ovim vam se to olakšava zato što vas praktično neprekidivi lanci čekaju na licu mjesta, u samom parkiralištu. I to je, ustvari, dodatna funkcija."

Margeta upozorava da veliki broj krađa nije posljedica samo nedostatka infrastrukture već i korištenja neadekvatnih brava.

"I ovim smo suzbili taj veliki vandalizam, odnosno 'bike stripping', a samim tim forsiramo primjenu U-lockova, jer ja, kad sam radio dizajn i kad sam projektovao, odnosno konstruisao, sve sam konstruisao oko preporučenih brava. Jer se upravo preko 50 posto krađa dešava zato što korisnici za vrlo skupe bicikle, evo i na našem tržištu gdje je prosječna cijena bicikla preko 1.000 KM, kupuju brave koje ne odgovaraju takvim biciklima, odnosno sajle koje se, vjerujte, mogu prekinuti prilično jednostavnim alatima, dok u slučaju korištenja najjednostavnijeg U-locka vi lopova dovodite do prilično solidnih, kvalitetnih škara za armaturu koje je teško nositi. A u slučaju ovakve primjene i boljeg U-locka, znači do brusilice koja stvara buku, samim tim privlači pažnju, samim tim se smanjuje mogućnost krađe na javnoj površini."

"Bicikl više nije nešto između rekreativnog sredstva i vozila"

Sigurna parkirališta Margeta smatra jednim od najjeftinijih, ali i najvažnijih elemenata biciklističke infrastrukture.

"Parkirališta za bicikle su najjednostavniji i najjeftiniji oblik infrastrukture. Mi imamo jednu predrasudu da je bicikl još uvijek nešto što je između rekreativnog sredstva i vozila. Ne. To je sada potpuno drugačije. Vi imate u Sarajevu bicikle od 2.000 maraka, preko 3.000 maraka, koje ste počeli koristiti u gradskom prijevozu."

Ako građani znaju da ih na odredištu čeka sigurno mjesto za bicikl, mnogo lakše će ga koristiti za svakodnevna putovanja.

"I kad imate kvalitetna parkirališta za bicikle, takvi ljudi su spremni, kada dođu na lokaciju, da ne traže unošenje u prostor zgrade, odnosno svog odredišta, nego ga ostavljaju privremeno, recimo, od 20 minuta do dva sata, što se naziva kratkotrajnim parkiranjem. Ako je dobra lokacija, ako je kvalitetan parkirališni stalak, parkiralište i ako imaju odgovarajuću bravu koju smo spomenuli, spremni su da fleksibilnije učestvuju u tom vidu prijevoza. I vjerujte, to izuzetno ohrabruje korištenje bicikla."

Najkorišteniji parking kod PMF-a i – Predsjedništva BiH

Kao zanimljive primjere naveo je lokacije u Sarajevu na kojima su parkirališta za bicikle izuzetno korištena.

"Evo, za primjer ću uzeti jednu lokaciju za koju će vaši gledaoci biti malo iznenađeni. Naime, dva najiskorištenija parkinga u gradu Sarajevu, koji idu čak i preko postavljenog kapaciteta, jesu Prirodno-matematički fakultet, koji ima veliki broj studenata i profesora i koji je inaktivan, gdje čak i, čuo sam, iz zgrade MUP-a Novo Sarajevo dolaze dvoje policajaca da ostavljaju tu svoje bicikle pored studenata i profesora. I ovo će vas sad iznenaditi – Predsjedništvo BiH."

Kada je parking postavljen kod Predsjedništva BiH, kaže, bilo je i skeptičnih reakcija.

"Kad smo postavljali ispred Predsjedništva, odnosno njegove zapadne strane kod Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, svi su nam govorili: 'Pa tim ljudima to ne treba, oni imaju jako dobre plate, oni se svi voze autima.' Gledajte, to nije pitanje koliko je vaš džep dubok. To je pitanje da li vi imate pristup mjestu gdje radite, a ti ljudi tamo, zbog historijskog naslijeđa i arhitekture tog dijela grada, nemaju parking. Samim tim su se lakše opredijelili za vozila mikromobilnosti kad im je dat pravi kapacitet."

Do pet kilometara gotovo sva putovanja mogu se obaviti biciklom

Margeta smatra da vrstu prijevoza treba birati prema vrsti putovanja.

"Svaki posao ima svoj alat. Tako i svako putovanje ima svoje prilagođeno vozilo. Za putovanja po gradu do tri kilometra, sada sa pojavom električnih romobila i elektromehaničkih bicikala i uvođenjem jednog zdravizma, gdje ljudi postaju sve, da kažemo, u boljoj kondiciji, već do pet kilometara gotovo sva putovanja u Sarajevu, ukoliko su u ravnom dijelu grada koji je dominantan, možete obaviti biciklom. Ili javnim prijevozom i pješke, jer je to prvi oblik, prva stepenica svakog putovanja."

U vrijeme visokih cijena goriva, poziva građane da naprave računicu.

"Ja stvarno građane, na jedan način, bih htio potaknuti na razmišljanje. Živimo u vremenu kada je cijena goriva dotakla gotovo četiri konvertibilne marke po litru. Mislim da je sada pravo vrijeme da se zapitamo da li ulaganje u bicikl koji sada još uvijek košta negdje između 800 i 1.100 konvertibilnih maraka, kvalitetan, koji vam može zadovoljiti minimalno par sezona putovanja po gradu, da li je vrijeme da uložimo u takvo jedno vozilo ili ćemo i dalje trošiti svoj automobil u saobraćajnim gužvama."

Prema podacima koje je naveo, na najopterećenijim dionicama bicikl može biti čak i brži od automobila.

"Informacije sa brojača pokazuju da su brzine u špicama relativno male i da je čak tu brzina bicikla veća nego brzina kretanja automobila na pojedinim najopterećenijim dionicama. O cijeni parkinga, o cijeni održavanja automobila, njegovoj amortizaciji ne trebamo ni govoriti, tu je bicikl apsolutni pobjednik."

"Vozači treba da nas paze, ali i biciklisti moraju biti odgovorniji"

Veća upotreba bicikala i električnih romobila otvara i pitanje sigurnosti svih učesnika u saobraćaju.

"Itekako, i to je dio vještine gdje ovaj put moram pozvati vozače da nas paze, ali, s druge strane, i bicikliste i vozače električnih romobila da razumiju da smo mi najosjetljiviji učesnik. Samim tim trebamo da budemo obzirniji, samim tim trebamo da budemo pažljiviji, jer tako prije svega čuvamo sebe, ali čuvamo i druge."

Posebno je upozorio na neodgovornu vožnju električnih romobila.

"I zadnja stvar koju želimo da nam se desi, a imamo, nažalost, svjedočimo sa pokušajem provedbe kantonalnog zakona sada na električne romobile, da nam se doživljava kao ugroza u kretanju pješaka zbog jednog dijela populacije, vrlo neodgovornih, prije svega vozača električnih romobila, jer je to vozilo sa motorom koje sada ima popriličnu snagu."

Margeta traži promjene propisa: "Ne sluša se struka"

Osim infrastrukture, Margeta smatra da je potrebno urediti i zakonski okvir te uskladiti standarde projektovanja.

"Vrijeme je da vlasti donesu ne samo izmjene zakona o bezbjednosti saobraćaja, ili na nivou države ili na nivou entiteta ili na nivou kantona, koje se tiču električnih romobila, nego one koji se tiču i sigurnosti biciklista i da se na osnovu njih napokon izjednače uslovi projektovanja u Republici Srpskoj sa uslovima projektovanja u Federaciji koje mi trebamo."

Posebno problematičnim smatra nedostatak jedinstvene projektantske prakse.

"Jer šta vam se dešava? Projektanti se na jedan način u ovoj priči prave malo nevješti. Zbog nedostatka kvalitetne, općeprihvaćene projektantske prakse, zauzimaju se čak i zelene površine za pravljenje izdvojenih biciklističkih staza, što jeste pozitivno, ali bicikli i električni romobili su prije svega vozila i oni se već ravnopravno na određenim dionicama u Sarajevu, kao što je, naprimjer, početak ulice Vilsonovo šetalište pa nadalje, mogu kretati sa motornim saobraćajem."

Njegov prijedlog je da se kroz izmjene zakona i pravilnika preciznije definišu projektni elementi za bicikliste.

"Treba se donijeti jednostavno izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na bilo kojem nivou, na osnovu njega donijeti izmjene pravilnika koji će omogućiti projektne elemente, kao što vam je, naprimjer, mogućnost da se biciklisti kreću ravnopravno cestom. Trebalo bi čak početi razmišljati već i o naprednim propisima kao što je holandski zahvat, gdje se mora prethodno pogledati da li je biciklista iza vas, da ga ne biste udarili otvaranjem vrata automobila, što se meni dogodilo, nažalost, pri paralelnom parkiranju."

Problem je, kaže, i što se prilikom donošenja propisa nedovoljno konsultuju oni koji svakodnevno koriste bicikl.

"Znači, na kraju krajeva, moram ovo reći, kod nas ima jedan fenomen koji je vrlo negativan, a to je da nema savjetovanja dionika vlasti koji su odgovorni za donošenje zakona sa predstavnicima biciklista, odnosno ljudi koji su skupili dobar dio znanja. I nema savjetovanja policijskih uprava koje provode taj zakon. Evo sada vidimo, malo je nekako, da kažemo, svima nejasno, sa predstavnicima biciklista. Ne sluša se struka."

"Ko bolje zna od ljudi koji svakodnevno voze bicikl šta im treba?"

Margeta je razgovor zaključio porukom da upravo svakodnevno iskustvo biciklista treba biti osnova za razvoj boljih rješenja.

"Ova inovacija je došla iz čiste potrebe da se olakša sebi i svima onima koji uživaju u vožnji biciklom. I to je opet najbolje moguće rješenje, zato što ko bolje zna od onih koji svakodnevno voze bicikl šta to njima, odnosno nama, treba."

Za Margetu je cilj da sigurno parkiranje, kvalitetna infrastruktura i bolji zakonski okvir zajedno omoguće da bicikl u Sarajevu i drugim gradovima postane ozbiljna svakodnevna alternativa automobilu, a ne samo sredstvo za rekreaciju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad