VIŠE OD DVA MILENIJA
Daorson i dalje prkosi vremenu: Trogrančić zabilježio impresivne prizore drevnih zidina

Poznati bh. fotograf Boris Trogrančić ponovo je objektivom zabilježio jedno od najvrjednijih arheoloških mjesta u Bosni i Hercegovini. Ovoga puta posjetio je Daorson kod Ošanića, u blizini Stoca, ostatke helenističkog grada ilirskog plemena Daorsa, čije monumentalne kamene zidine i danas svjedoče o razvijenoj kulturi koja je na ovom prostoru postojala prije više od dvije hiljade godina.
Trogrančić nam je kazao da Daorson posjećuje godinama, u različitim godišnjim dobima, ali da ga svaki susret s njegovim ostacima ponovo zaustavi pred istim pitanjem – koliko je ljepote ostalo iza grada koji je davno nestao.
"Večeras sam ponovo stajao na Daorsonu, među ostacima grada koji je prije više od dvije hiljade godina bio središte heleniziranog ilirskog plemena Daorsa. Njegove megalitske zidine, građene od velikih kamenih blokova još u 4. stoljeću prije nove ere, i danas djeluju gotovo nestvarno. Upravo zbog njih Daorson se često uspoređuje s velikim megalitskim graditeljstvom Mediterana", kaže Trogrančić za N1.

Arheološko područje helenističkog grada Daorsona u Ošanićima kod Stoca proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine. Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika predviđene su mjere njegove zaštite, konzervacije i prezentacije.
Grad Daorsa i megalitske zidine
Daorson je bio jedan od najznačajnijih centara heleniziranog ilirskog plemena Daorsa, koje je živjelo na području doline Neretve. Lokalitet se sastoji od nekoliko međusobno povezanih cjelina, dok dominantno mjesto zauzima akropola opasana masivnim kamenim zidovima.
Prema podacima Grada Stoca, odbrambeni zid bio je dug oko 65 metara, širok 4,2 metra i visok između 4,5 i 7,5 metara. Grad je imao razvijene trgovačke veze s Grcima, a Daorsi su koristili grčki jezik i pismo te kovali vlastiti novac.
Posebno impresivne ostaju upravo megalitske zidine. UNESCO u dokumentaciji za prirodnu i arhitektonsku cjelinu Stoca, koja se nalazi na Tentativnoj listi svjetske baštine, navodi Daorson kao jedan od važnih arheoloških lokaliteta tog područja i datira njegov megalitski zid u 4. stoljeće prije nove ere.
Trogrančić kaže da ga upravo osjećaj kontinuiteta i tišine na ovom mjestu svaki put iznova privuče.
"Dolazim ovdje godinama, u različita godišnja doba, i svaki put me iznova zaustavi ista misao: koliko je ljepote ostalo iza jednog davno nestalog grada. Danas sam, uz zidine, sreo i čobana s kozama", kaže Trogrančić.
Lokalitet kojem je potrebna veća zaštita
Daorson je dio prirodne i arhitektonske cjeline Stoca koja se od 2007. godine nalazi na UNESCO-voj Tentativnoj listi. U obrazloženju te kandidature posebno se upozorava da je arheološki lokalitet Daorsona izložen brzom propadanju zbog nedostatka održavanja i izostanka čak i minimalnih mjera zaštite.
Na isti problem ukazuje i Trogrančić.
"Daorson je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i nalazi se na UNESCO-voj Tentativnoj listi. Ipak, njegovo očuvanje i dalje nije na nivou vrijednosti koju nosi. UNESCO upozorava na propadanje lokaliteta zbog nedostatka održavanja i minimalnih mjera zaštite", ističe Trogrančić.
Njegove nove fotografije tako ne donose samo prizore jednog od najimpresivnijih arheoloških lokaliteta u zemlji, nego ponovo otvaraju i pitanje odnosa prema kulturno-historijskom naslijeđu koje je preživjelo više od dva milenija.
Daorson, smješten iznad Ošanića kod Stoca, i danas privlači pažnju svojim masivnim kamenim blokovima, ostacima akropole i položajem iznad hercegovačkog krajolika. Trogrančićeve fotografije pokazuju upravo taj spoj prošlosti i današnjice – monumentalne ostatke drevnog grada, tišinu hercegovačkog pejzaža i svakodnevni život koji se nastavlja uz njegove zidine.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare