Grad u Evropi u kojem možete imati kuhinju u jednoj državi, a kupatilo u drugoj

U Evropi postoji popriličan broj gradova koji se nalaze na dvije strane državne granice - slično je u slovenačkoj Novoj Gorici i italijanskoj Gorici ili austrijskoj Radgoni i slovenačkoj Gornjoj Radgoni - ali uglavnom su to susjedni gradovi s jasnom, neprekidnom granicom između njih.

Međutim, ako ikada posjetite grad Baarle-Nassau u Nizozemskoj možda ćete se naći u situaciji da nekoliko puta prelazite belgijsku teritoriju tokom samo kratke šetnje.

Također se može desiti da sjedite za stolom u restoranu i pijete limunadu u jednoj zemlji, ali je nenamjerno prolijete u drugoj.

I mogli biste sresti stanovnike koji kuhaju u Holandiji, tuširaju se u Belgiji i idu na spavanje u Holandiji, dok im djeca idu na spavanje u Belgiji - sve u jednoj kući.

Baarle-Nassau je samo holandski dio dva doslovno isprepletena grada.

Drugi dio je Baarle-Hertog, koji je zapravo skup od 22 belgijske enklave okružene holandskom teritorijom.

Dio holandske teritorije se također nalazi unutar belgijskih enklava - postoji šest takvih holandskih enklava.

Zbog toga mapa dva grada izgleda kao neka vrsta mozaika.

Granica je također označena na ulicama i možete je prepoznati po bijelim križevima na tlu koji se protežu preko ulica, pored ili preko bašti restorana, pa čak i u kuće.

Čudnu granicu povukla historija

Čudna granica je rezultat duge historije srednjovjekovnih ugovora o zemljištu, feudalnih lojalnosti i formiranja modernih država.

Sve je počelo u 12. vijeku, kada su ovo područje dijelile dvije feudalne porodice: vojvode od Brabanta, povezane s današnjom Belgijom, i lordovi od Brede, povezani s područjem koje je kasnije postalo Holandija.

U narednim vijekovima došlo je do brojnih teritorijalnih razmjena između dvije porodice.

Kada je Belgija proglasila nezavisnost od Kraljevine Holandije u 19. vijeku, pokušali su povući nacionalnu granicu preko ovog područja.

Ali zakonodavci su se ubrzo suočili s nemogućim zadatkom: nisu mogli povući neprekidnu liniju između dvije općine i, posljedično, dvije države.

Budući da stanovnici nijednog grada nisu željeli pripadati drugoj državi, zakonodavci su odlučili održati status quo u tom području.

Ovaj aranžman je decenijama izazivao sramotu, ali se na kraju stabilizovao i danas funkcioniše potpuno mirno - osim, šale se mještani, kada Belgija igra protiv Holandije u fudbalu, piše portal IFL Science.

Otkad su Belgija i Holandija članice Šengenskog prostora, niko više nije osjetio komplikovane granice.

Također pomaže što se holandski govori s obje strane i što dvije zemlje dijele mnoge kulinarske navike: od pomfrita s majonezom do vafli i sira.

Razlike koje nude prilike

Međutim, ovaj složeni aranžman često dovodi do čudnih situacija - posebno kada je u pitanju zakonodavstvo.

Prema holandskom zakonu, kupovina vatrometa dozvoljena je samo u danima koji prethode Novoj godini, dok se u Belgiji može legalno kupiti tokom cijele godine.

To znači da prodavnicama u Baarle-Nassauu većinu vremena nije dozvoljeno prodavati vatromet - dok ga kupci mogu nabaviti samo nekoliko koraka dalje, u Baarle-Hertogu.

U prošlosti su razlike u zakonima također značile da su restorani na holandskoj strani morali biti zatvoreni ranije nego oni u Belgiji.

Ali neke lokacije su si pomogle jednostavnim premještanjem stolova gostiju na belgijsku stranu bara.

Poreske razlike također stvaraju mogućnosti za lokalno prekogranično traženje povoljnih ponuda, pri čemu se lokalno stanovništvo često seli s jednog kraja grada na drugi, ovisno o tome gdje su stvari jeftinije.

"Gorivo je jeftinije u Belgiji. Cigarete su jeftinije u Belgiji. A hrana je obično jeftinija u Holandiji", rekao je za AFP 2024. godine lokalni stanovnik Ad Tuijtelaars, rođen i odrastao u Baarlu.

"Evropa u malom"

Baarle je nazvan "Evropom u malom", jer predstavlja mješavinu isprepletenih kultura s dugom historijskom vezom, koje danas (uprkos bivšim sukobima) koegzistiraju u uglavnom skladnoj koegzistenciji.

Za neke je grad postao simbol Evropske unije sam po sebi, živi primjer prednosti veće povezanosti između država članica.

„Imamo grad s dvije nacionalnosti i mislim da bi i Evropa trebala biti jedna“, rekao je za AFP 64-godišnji predavač Theo van der Veerdonk .

„Ovdje vidite da Evropa još nije zaista ujedinjena. I mislim da je to šteta. Želim više Evrope i više integracije – da Evropa bude bliže povezana i bolja... Ovdje imamo dvije općinske uprave, dvije policijske snage, dvije vatrogasne službe... i to je potpuno ludo“, dodao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad