Popularna influenserka koja je promovirala sirovu vegansku ishranu, Žana Samsonova, preminula je u 40. godini od gladi i iscrpljenosti, prenijeli su svjetski mediji. Njena prehrambena rutina godinama je bivala sve striktnija, a u posljednjih pet godina uključivala je voće, klice sjemenki suncokreta i voćne frapee. Kako biti vegan ili se hraniti isključivo sirovim namirnicama, a ne ugroziti zdravlje? Koliko opasan može biti bilo koji restriktivan način prehrane, posebno ukoliko je preuzet od nestručnih ljudi sa interneta? U Novom danu o tome su govorili nutricionistkinja Tajna Klisura i Ajdin Arnautović, predsjednik Udruženja vegana i veganki BiH.

Prehrambena rutina influenserke posljednjih pet godina uključivala je isključivo voće, klice sjemenki suncokreta, voćne frapee i sokove, piše Daily Mail. Nutricionistkinja Tanja Klisura kaže kako takvom prehranom nije moguće unijeti potrebne nutrijente te da je bilo koja prehrana restiktivne prirode rizična.

“Osoba ne može unijeti ni potrebne mikronutrijente ni makronutrijente, dakle potrebnu energiju, što može donijeti rizike po zdravlje na mnogim nivoima”, smatra Klisura.

Ističe kako uravnotežena veganska prehrana može nadomjestiti većinu nutrijenata, osim vitamina B12 koji se nalazi isključivo u namirnicama životinjskog porijekla.

“Tako da vegani moraju suplementirati B12 vitaminom koji je izuzetno važan za zdravlje naših kostiju, za sintezu crvenih krvnih zrnaca. U deficijenciji vitamina B12 dolazi do anemija, do nekih malo ozbiljnjijih problema po zdravlje, također do problema pri funkcioniranju nervnog sistema i funkcioniranju našeg mozga, tako da jeste ključan nutrijent kada je u pitanju funkcioniranje tijela i jeste potrebna suplementacija s B12 vitaminom”, dodaje.

Ajdin Arnautović, predsjednik Udruženja vegana i veganki BiH, ističe da taj vitamin ipak ne proizvode ni životinje ni biljke, nego mikroorganizmi, tj. bakterije koje se nalaze na neopranom voću.

“Normalno, voće i povrće koje se prska pesticidima i način na koji se danas uzgajaju životinje, vi nemate taj vitamin B12, tako da se on mora suplementirati. Tako da svi koji jedu životinje suplementiraju vitamin B12 daleko manje kvalitetan od onog koji bi kupili. To je isto kao sa vitaminom D3. Nije ništa pogrešno u tome da vi suplementirate nešto. Čak naprotiv, vaš organizam kada uzmete suplement određenog vitamina i kada on dođe do krajnje ćelije, ta ćelija ne može shvatiti da li je to bio suplement ili nije. Tako da nije sporno ništa u suplementiranju, bitno je da vaš organizam dovije sve što treba”, pojašnjava Arnautović.

Istaknuto je kako veganstvo može biti zdrav način prehrane ukoliko unosimo sve potrebne nutrijente poput vitamina D ili joda. No, Klisura kaže kako do deficijencije vitamina D može doći bez obzira na način ishrane.

“Ja u praksi viđam mnogo slučajeva kod osoba koje konzumiraju sve vrste namirnica, pa opet imaju deficijenciju D vitamina koja je jedna od najčešćih danas. Ona nije toliki indikator da je manjak u prehrani, nego da naša crijeva nisu funkcionalna. Jako veliki postotak ljudi ima problem s apsorpcijom nutrijenata na nivou crijeva. U biljnoj hrani se D vitamin nalazi u gljivama i dosta se nalazi u obogaćenoj hrani. To je koncept koji je osmišljen kako bi se hrana koja se industrijskom preradom ošteti i kojoj nedostaje određenih nutrijenata, nadomjeste se ti nutrijenti obogaćivanjem hrane”, objašnjava Klisura.

D vitamin se sintetizira i na površini kože što ovisi o tome koliko smo izloženi sunčevoj svjetlosti, dok se jod uglavnom nalazi u namirnicama životinjskog porijekla. Postoji i jodirana so te je jako važno da so koju konzumiramo bude jodirana, istaknuto je.

Uskoro video.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad