Kako da živimo duže? Odgovor na ovo prastaro pitanje naći ćete u Japanu. Očekivani životni vijek u Japanu je najveći na svijetu, 87,32 godine za žene i 81,25 godina za muškarce. Prosječan životni vijek Japanaca je najveći do sada, a oni su sve stariji. U 2019. broj Japanaca u dobi od 90 godina dostigao je 2,31 milion, uključujući više od 71.000 stogodišnjaka. Jesu li Japanci pronašli izvor mladosti? Udubljujemo se u glavne japanske tajne dobrog zdravlja i dugovječnosti.

Zdrava dijeta

Japanska dijeta je savršen primjer savjeta grčkog liječnika Hipokrata iz 5. stoljeća i glavni razlog za njihov dug životni vijek.

Njihova ishrana je mršava i uravnotežena, sa osnovnom hranom kao što su riba bogata omegama, riža, integralne žitarice, tofu, soja, miso, morske alge i povrće. Sve ove namirnice sadrže malo zasićenih masti i šećera, a bogate su vitaminima i mineralima koji smanjuju rizik od raka i srčanih bolesti.

Njihova zdrava ishrana dovela je do impresivno niske stope gojaznosti u Japanu, dok se druge zemlje bore pod teretom loše ishrane. Samo 4,30% japanske populacije je gojazno, u poređenju sa 27,80% u Ujedinjenom Kraljevstvu i 36,20% u Sjedinjenim Državama. Gojaznost je glavni uzrok smrtonosnih bolesti poput dijabetesa, raka i srčanih bolesti, pa je samo po sebi razumljivo da Japanci žive duže zahvaljujući svojoj zdravoj ishrani, piše Trafalgar.

Nauka to podržava. Prema studiji objavljenoj u BMJ, oni koji su slijedili preporučeni režim ishrane japanske vlade imali su 15% nižu stopu smrtnosti od onih koji nisu.

I sve to počinju mladi. Japanske škole slijede smjernice zdrave ishrane, uz ručkove sa puno voća i povrća i vrlo malo rafiniranog šećera. Učenje kako da jedu uravnoteženu prehranu od ranog doba ih postavlja za dobro zdravlje do kraja (vjerovatno dugog) života.

Svjesna ishrana

Večerate na sofi dok gledate TV ili skrolujete po telefonu? Ako vam to zvuči poznato, vjerovatno ne obraćate pažnju na to šta i kako jedete.

Uobičajena izreka u Japanu, ‘hara hachi bun me’, govori ljudima da jedu samo dok se ne napune 80 posto. Smatra se da je to konfucijansko učenje koje se otprilike prevodi kao “jedi dok ne napuniš osam dijelova”.

Istraživanja pokazuju da mikroorganizmi koji žive u crijevima mogu promijeniti proces starenja, dok loše zdravlje crijeva uzrokuje upalni odgovor u tijelu koji je povezan sa stanjima poput moždanog udara, demencije i srčanih bolesti. Što više jedete, to je više upalnog stresa na tijelo. Obično je potrebno najmanje 20 minuta da mozak prepozna da ste siti, pa Japanci koriste “hara hachi bun me” kao podsjetnik da prestanu jesti.

Manje porcije i sporije jedenje takođe su tajne dugog životnog vijeka Japanaca. U vrijeme obroka hranu serviraju na mnogo manjih tanjira i sjede na podu i jedu zajedno. Uz korištenje štapića, to čini cijeli proces jedenja mnogo sporijim, što također pomaže probavi.

Tajna dužeg života nije samo u tome šta jedete. Ako želite da živite duže, morate se fokusirati i na to kako jedete.

Pijenje zelenog čaja

Japanci su vijekovima pili tonu matcha zelenog čaja u prahu. I to se vidi.

Ovaj drevni napitak bogat je antioksidansima koji jačaju imuni sistem i pomažu u prevenciji raka. Pomaže i kod probave, nivoa energije i regulacije krvnog pritiska. Čaj čak pomaže u očuvanju stanica membrane i usporava starenje ćelija.

Tajna moći matcha čaja je u procesu proizvodnje. Oni uskraćuju mladom lišću sunčevu svjetlost prilikom rasta, što povećava njihov sadržaj klorofila i antioksidansa.

Japanci piju čaj nekoliko puta dnevno i praktikuju tradicionalne japanske ceremonije čaja koje datiraju više od 1000 godina.

Sljedeći put kada posegnete za šoljicom kafe, zašto ne biste probali zeleni čaj? Možda ćete imati životni vijek kao Japanci ako ga popijete dovoljno.

Aktivni stil života

Znamo da sjedilački način života može dovesti do lošeg zdravlja i kraćeg života. Studije su pokazale da će preko dva miliona Britanaca živjeti s četiri ili više hroničnih bolesti u roku od 20 godina zbog svog neaktivnog načina života. Japanci to izbjegavaju uključivanjem pokreta u svoj svakodnevni život.

Otprilike 98% japanske djece ide pješke ili biciklom do škole, dok radio emituje rajo taiso („radio za gimnastiku“) svakog jutra širom Japana. Svakodnevno putovanje na posao je također aktivno, a većina ljudi pješke ili biciklom ide do željezničke stanice, stoje u vozu, a zatim pješače na posao.

I nije da ne sjede – samo to rade na zdraviji način. Ljudi često sjede na podu za obroke ili se druže u klečećem položaju poznatom kao “seiza”. Položaj uključuje oslanjanje na potkoljenice i podvlačenje stopala ispod dna. Ovo pomaže u održavanju snage i fleksibilnosti.

Čak i odlazak u toalet uključuje kretanje u Japanu. Tradicionalni japanski toaleti uključuju čučanj, što je zdravije za crijeva i vaše mišiće!

Važnost svakodnevne fizičke aktivnosti nastavlja se i u kasnijim godinama Japanaca. Vidjet ćete mnoge starije ljude u Japanu kako još uvijek hodaju ili voze bicikl.

Zdravstvena zaštita svjetske klase

Dug životni vijek Japanaca također se može pripisati njihovoj odličnoj zdravstvenoj zaštiti. Japanski zdravstveni sistem jedan je od najboljih na svijetu (na četvrtom mjestu Bloomberg Efficient Health Care).

Od 1960-ih, vlada je plaćala 70 posto svih zdravstvenih procedura i do 90 posto za građane s niskim primanjima. Oni također imaju napredno medicinsko znanje i opremu, što Japan čini idealnim mestom za starenje.

Vlada je uvela mnoge preventivne mjere za brigu o svojim građanima, kao što su zdravstveni pregledi u školama i na radnim mjestima. Uz vladine inicijative, dobra zdravstvena zaštita je dio japanske kulture. Građani Japana posjećuju ljekara u prosjeku 13 puta godišnje. To znači da je veća vjerovatnoća da će se bolesti rano otkriti.

Također je tradicionalno da se ljudi brinu o starijim članovima porodice umjesto da ih šalju u domove za njegu. Psihološke prednosti života sa porodicom u starosti znači da su ljudi sretniji i da žive duže.

Dobri geni

Iako su stvari kao što su dobra zdravstvena njega i odlična ishrana pomogle Japancima da produže životni vijek, studije pokazuju da bi oni mogli imati genetsku prednost.

Dva specifična gena – DNK 5178 i genotip ND2-237 Met – igraju potencijalnu ulogu u produžavanju života sprečavanjem pojave nekih bolesti. DNK 5178 pomaže ljudima da se odupru bolestima koje se javljaju kod odraslih kao što su dijabetes tipa 2, moždani udari i srčani udari. Genotip ND2-237Met također pomaže kod otpornosti na cerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti.

Veća je vjerovatnoća da će Japanci posjedovati ove gene, iako je to još uvijek neka sreća. Neki ljudi će dobiti više gena za „dugovječnost“ od drugih.

Ikigai

Slično idejama “hygge” u Danskoj ili “joie de vivre” u Francuskoj, Japanci žive sa “ikigai”. Ova drevna filozofija otprilike se prevodi kao ‘vaš razlog za život’ i potiče ljude da žive s radošću i svrhom.

Ikigai način života posebno je popularan na Okinawi, poznatoj kao “Zemlja besmrtnika”. Imaju jedan od najdužih životnih vijeka i najveću stopu stogodišnjaka na svijetu. Stanovnici Okinave cijene zajednicu i stvaraju bliske veze sa svojim susjedima.

Oni vjeruju da je imati svrhu od suštinskog značaja za životno ispunjenje i da možete pronaći radost i svrhu u mnogim aspektima svog života, kao što je pomaganje drugima, dobro jedenje i boravak sa prijateljima i porodicom koji vas vole. Nemaju ni riječ za penziju i radije ostaju aktivni i u kasnijoj životnoj dobi, umjesto da se ‘penzionišu’ i potpuno prestanu raditi.

Studije pokazuju da svrsishodan život vodi do dužeg životnog vijeka kroz bolji san i nižu stopu hroničnih bolesti. Istraživanja su također pokazala da odlazak u penziju može dovesti do ranije smrti, jer osjetite iznenadni nedostatak svrhe.

Dakle, ako tražite još nekoliko godina života, izvadite list iz knjige Okinavaca. Pronađite svoj ‘ikigai’ i živite s radošću i svrhom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad