Ovaj vikend u Tuzli je održan Sajam pčelarstva “Medena Tuzla 2022“ gdje su izlagači prezentirali najkvalitetnije proizvode koje je analizirao i ocijenio Tehnološki fakultet.

Ova godina je bila veoma uspješna i meda ima. Ipak, ne konzumiramo ga dovoljno.

Baviti se pčelarstvom nije lako, priča nam Ćebira Kurtović koja sa mužem proizvodi brojne proizvode od meda. Od proljeća do jeseni, imaju pune ruke posla.

“I proizvodnja košnica i razrajanja, vađenje matičen mliječi, polena, propolisa, perge. Milion stvari koje jedan pčelar mora uraditi tokom ljeta.Ali smo prezadovoljni ako rodi med. Ako ne rodi, opet smo zadovoljni ako pčela preživi jer vodimo računa da budu zdrave”, kaže Ćebira Kurtović iz Novog Travnika.

A meda ove godine ima i to od 20 do 25 kg po košnici. Livadskog, šumskog medljikovca, planinskog, bagremovog, lipovog, kestenovog i drugih vrsta.

“Nakon tri jako slabe godine, ova je bila dobra. Mada je bilo i boljih godina.(Kolikog godišnje uspijete proizvesti i prodati?) Oko tri tone meda godišnje proizvedemo i prodamo”, kaže Sulejman Oskojić iz Maoče.

“Ja selim pčele od paše do paše, pa uhvatim više meda i više vrsta i u biti sam zadovoljan sa ovom godinom”, dodaje Zijad Biserović iz Gunje.

Kvalitet meda određuje raznolika flora. Sjeveroistočna Bosna ima bagremov, livadski, lipov, šumski, Krajina kestenov, Hercegovina med od kadulje i vrijeske. Ipak, konzumiramo tri puta manje meda nego u evropskim zemljama iako on ima ljekovita svojstva.

“Zadnjih godina razvijamo ovaj koncept api terapije. Trebalo bi puno više da je zastupljen u prehrani predškolske i školske djece, ali isto tako i kod oporavka kod starijih osoba i bolesnika. Ne vodimo puno brigu da taj med bude na našim trpezama i trebamo ga povećati”, kaže za N1 Midhat Jašić, profesor nutricionizma i prehrambenih tehnologija.

“Mi imamo preko 568 uzoraka meda koji su bili na anlizi i koji su ocjenjivani i koji su dobili nagrade. Ovdje vidite da trg nikad anije bio puniji. Imamo preko 40 izlagača naših pčelara sa svojim proizvodima, provjerenim i zdravim domaćim proizvodima”, kaže Senad Hodžić, Savez pčelara TK.

Pčelari su dobili i veću podršku sa kantonalnog i federalnog nivoa.

Opširnije u prilogu Nataše Tadić.