Eurostat o osamostaljivanju
Mladi u BiH roditeljsku kuću napuštaju s 29,5 godina: Evo gdje smo u Evropi

Mladi u Bosni i Hercegovini od roditelja se u prosjeku odsele s 29,5 godina, više od tri godine kasnije nego u Evropskoj uniji. Prema podacima Eurostata za 2025, BiH je osma od 31 zemlje. Još kasnije odlaze mladi u Hrvatskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, a muškarci u svim ovim zemljama ostaju kod kuće duže od žena.
Oglas
Evropski statistički ured Eurostat svake godine računa s koliko godina mladi u prosjeku napuste roditeljsko domaćinstvo. U posljednjem pregledu, objavljenom u septembru, za 2025. godinu, uz članice EU nalaze se i Norveška te tri zemlje iz naše regije: Bosna i Hercegovina, Srbija i Sjeverna Makedonija.
Prosjek u Evropskoj uniji je 26,3 godine. U BiH je 29,5. Za Crnu Goru podataka nema.
Lista od Hrvatske do Finske
Najkasnije u Evropi odlaze mladi u Hrvatskoj, s 31,5 godina. Od zemalja s podacima za 2025. ovako izgleda vrh liste, od najkasnijeg odlaska:
- Hrvatska: 31,5
- Slovačka i Grčka: 30,9
- Sjeverna Makedonija: 30,7
- Italija i Španija: 30,2
- Srbija: 30,1
- Bosna i Hercegovina: 29,5
- Slovenija i Portugal: 28,8
Na drugom kraju su nordijske zemlje. U Finskoj mladi odlaze s nešto više od 21 godine, u Danskoj s 21,8, a u Švedskoj s 23,1. U Njemačkoj je prosjek 24,1 godina, a u Austriji 25,2. Razlika između Hrvatske i Finske veća je od deset godina.
Pročitajte i
Muškarci ostaju četiri godine duže
Eurostat godine računa posebno za muškarce i žene, a u BiH je razlika velika. Muškarci se od roditelja u prosjeku odsele s 31,4 godine, žene s 27,4. To je razlika od tačno četiri godine.
U susjedstvu je slično ili još izraženije. U Hrvatskoj muškarci odlaze s 32,8, žene s 30. U Srbiji je odnos 32 prema 28,2 godine. Najveći jaz u regiji ima Sjeverna Makedonija: muškarci 33,6, žene 27,6, dakle šest godina razlike.
Godine se gotovo ne mijenjaju
Za BiH Eurostat ima podatke od 2021, kada je prosjek bio 29,6 godina. Potom je bio 29,5, pa 29,2 i 29,1 u 2024, a prošle godine vratio se na 29,5. Ni prosjek EU se ne pomjera mnogo: prema Eurostatu, od 2002. stalno je oko 26 godina.
Šta stoji iza brojki
Eurostat razloge ne rangira, ali u istoj objavi uz godine odlaska stavlja i zaposlenost mladih od 20 do 29 godina. U EU radi 65,5 posto njih. U zemljama u kojima se kasno odlazi od kuće taj je postotak niži: u Hrvatskoj 60,8, u Španiji 58,2, u Grčkoj 56,2, a u Italiji samo 47,6 posto.
Važno je znati i šta ova brojka nije. To nije godina kada se mladi vjenčaju ni kada kupe stan. Eurostat procjenjuje dob u kojoj polovina mladih više ne živi s roditeljima, na osnovu ankete o radnoj snazi. Ko je otišao na studij u drugi grad, a vikendom se vraća kući, i dalje se može voditi kao član roditeljskog domaćinstva.
Cijela tabela po državama i spolu dostupna je u Eurostatovoj bazi podataka.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas