Prema otkriću nedavnog naučnog istraživanja, snažna sklonost remećenju uspostavljenog političkog sistema služi kao značajna pokretačka snaga iza širenja teorija zavjere. Nazvana "potrebom za haosom", ta motivacija ostaje prisutna neovisno o tome vjeruje li pojedinac iskreno u teorije zavjere ili ne.

Istraživanje koje je provela politologinja Christina Farhart i njezin tim sa Sveučilišta Carleton, uključivalo je 3.336 pojedinaca u SAD-u te je proučavalo psihologiju koja stoji iza razmišljanja o teorijama zavjera. Sudionici, ravnomjerno raspoređeni po političkom spektru, ispitivani su o njihovoj vjerovatnosti da dijele teorije zavjere temeljene na uvjerenjima, alarmantnoj agendi ili potrebi za haosom.

Složena motivacija

Suprotno očekivanjima, podaci nisu poduprli ideju da promicatelji teorija zavjera imaju za cilj “dizati uzbunu” kako bi dobili podršku pred navodnim protivnicima. Umjesto toga, jači pokazatelj spremnosti za širenje teorija zavjere identificiran je kao potreba za haosom, što sugerira složeniju motivaciju od puke odanosti kulturnoj skupini.

Naučnici su zadržali izvorne citate sudionika, uključujući izjave poput: Ne možemo riješiti probleme u našim društvenim institucijama; moramo ih srušiti i početi ispočetka. Taj je osjećaj usklađen s dubljom složenošću motivacije, nadilazeći puko davanje potpore “vlastitom timu”.

Uvjerenje pojedinca nije primarna komponenta

Iako je istraživanje temeljeno na promatranju i samoprocjeni, tim znanstvenika je uzeo u obzir različite čimbenike, uključujući političku pripadnost, sklonost povjerenju, dob, spol, prihod i etničku pripadnost. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Research and Politics.

Oni koji su skloni haosu češće su se slagali s izjavama koje zagovaraju rušenje društvenih institucija, piše ZIMO.

Zanimljivo je da motivacija za širenje teorija zavjere ne ovisi nužno o istinskom uvjerenju. Pojedinci željni haosa mogu doprinijeti dezinformacijama na internetu bilo kao napad na ustanovu koja ne reagira ili za ublažavanje dosade. To odgovara studijama koje sugeriraju da su ljudi koji se suočavaju s financijskom ili socijalnom nesigurnošću skloniji uvjerenjima u teorije zavjera.

Mnoštvo faktora i mobilizacija protiv političkog sistema

Uzimajući u obzir trenutne izazove s kojima se suočavaju pojedinci, kao što su rastući životni troškovi, pogoršanje zdravlja, financijska nesigurnost i prirodne katastrofe, rezultati istraživanja naglašavaju višestruke motive koji stoje iza dijeljenja teorija zavjera na društvenim medijima.

Farhart i kolege zaključuju da pojedinci ne samo da jačaju svoja postojeća uvjerenja, već se i mobiliziraju protiv cijelog političkog sustava.

Istraživanje je obradio Science alert.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad