Oglas

Pećina kod Vrela Sane čas izbacuje vodu, čas je guta: istraživači su prošli 1.350 metara, a kraj još nisu našli

author
N1 BiH
24. okt. 2026. 07:30
A person in a wetsuit prepares to dive into a cave water area with scuba gear while another person observes from the shore.
Mračaj

Nedaleko od mjesta gdje nastaje Sana nalazi se Mračaj, estavela koja pri visokim podzemnim vodama izbacuje vodu na površinu, a pri promijenjenim prilikama je odvodi nazad u podzemlje. Speleoronioci su do sada prošli oko 1.350 metara njegovog sistema, a stvarna dužina nije poznata.

Oglas

Nedaleko od mjesta gdje nastaje Sana krije se prirodni fenomen za koji vjerovatno nije čuo veliki broj ljudi u Bosni i Hercegovini. Zove se Mračaj, a na prvi pogled to je samo otvor u stijeni i malo vodeno ogledalo ispod krečnjačkog masiva.

Ispod površine događa se mnogo više. Mračaj je estavela, rijetka pojava u kraškim područjima: kada je nivo podzemnih voda visok, iz nje voda izbija, a kada se prilike promijene, isti otvor preuzima ulogu ponora i vodu odvodi nazad u podzemlje. Mjesto iz kojeg voda u jednom periodu izlazi, u drugom je doslovno guta.

Kada podzemne vode narastu, pojavljuje se novi tok

Mračaj se nalazi u zaštićenom području Spomenika prirode „Vrela Sane“, nekoliko stotina metara nizvodno od glavne izvorišne zone rijeke. Pri visokom nivou podzemnih voda voda izlazi iz pećine, pojavljuje se na površini i formira tok dug približno 230 metara, nakon čega se ulijeva u Sanu.

Kako navodi Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa, riječ je o hidrološki aktivnoj pećini čiji se nivo vode može znatno mijenjati. Zbog tih promjena Mračaj je nepredvidiv, pa je zanimljiv i hidrogeolozima i speleoroniocima.

Krš je potpuno drugačiji svijet od onoga što se vidi na površini. Voda kroz pukotine u krečnjaku tokom hiljada i miliona godina stvara kanale, šupljine i podzemna jezera kojima se može kretati kilometrima prije nego što se ponovo pojavi na dnevnom svjetlu.

Istraživače je zaustavio vodopad od tri metra

Koliko je sistem složen, postalo je jasnije tek posljednjih godina. Do 2012. istraživači su prošli oko 400 metara pećine, uz vertikalnu razliku kanala od približno 26 metara. Tada su u unutrašnjosti naišli na vodopad visok oko tri metra, a s tadašnjom opremom nastavak je bio izuzetno težak.

Više od deset godina kasnije vratili su se. Tokom ekspedicije u septembru 2023. speleoronioci su savladali problematični dio i istražili novih oko 500 metara glavnog kanala, te približno 300 metara bočnih kanala koji su pokazivali potencijal za daljnja istraživanja.

Ronioci su se kretali kroz kombinaciju potpuno potopljenih i suhih dijelova pećine, noseći kompletnu ronilačku opremu. Pojedina istraživanja trajala su i do šest sati.

Ni 2023. nisu došli do kraja

Nova speleoronilačka ekspedicija organizirana je u septembru 2024. Istraživači su tada prošli još oko 150 metara glavnog kanala i stigli do suhog dijela pećine s visokim zakrivljenim zidom.

Prema podacima Zavoda, ukupna dužina pristupačnog sistema Mračaja time je dostigla približno 1.350 metara. Samo dvanaest godina ranije bilo je istraženo tek oko 400 metara.

Ipak, 1.350 metara ne mora biti stvarna dužina čitavog podzemnog sistema. To je samo dio kroz koji su istraživači do sada uspjeli proći. Krški kanali mogu imati nastavke koji su zatrpani, potpuno potopljeni ili čovjeku fizički nedostupni.

Sana već na početku nije mali potok

I šire područje oko Mračaja hidrološki je neobično. Sana nema samo jedno klasično vrelo: u području Donje Pecke postoje tri snažna kraška vrela iz kojih izlazi toliko vode da se rijeka gotovo odmah pojavljuje kao ozbiljan vodotok.

Prema zvaničnim podacima o zaštićenom području, prosječna ukupna izdašnost vrela iznosi oko osam kubnih metara u sekundi. Tokom godine se izrazito mijenja, od približno 1,14 do čak 50 kubnih metara u sekundi.

Istraživanja su pokazala da se vrela Sane podzemno prihranjuju vodama s područja Glamočkog polja, Mliništa i dijela Baraća. Posebno je neobična veza sa slivom susjedne Plive: utvrđeno je da ponor Čardak livade prihranjuje i vrela Sane i vrela Plive. To pokazuje koliko su granice riječnih slivova u kršu složenije nego što izgledaju na karti.

Zaštićeno područje od 2021.

Zbog hidrološke i geološke vrijednosti izvorište je 2021. proglašeno Spomenikom prirode „Vrela Sane“. Zaštićeno područje obuhvata 320,69 hektara na teritoriji Mrkonjić Grada i Ribnika, a osim tri kraška vrela obuhvata donji tok Korane i Mračaj.

Na površini se vide voda, stijene i šuma. Ispod njih je sistem kanala duži od kilometra, podzemni vodopad, potopljeni prolazi i voda koja, zavisno od stanja u krškom podzemlju, može krenuti u suprotnom pravcu.

Zato Mračaj nije samo još jedno vrelo uz Sanu. Na njemu se vidi jedna od osnovnih osobina krša: rijeka koju danas vidimo na površini samo je mali dio mnogo većeg sistema skrivenog ispod zemlje.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama