Rijeka duga devet kilometara u Hercegovini teče uzvodno

Krupa obično odvodi vodu iz Hutovog blata prema Neretvi. Ali kada Neretva dovoljno nabuja, odnos nivoa se obrne i rijeka počinje teći u suprotnom smjeru, prema jezeru iz kojeg je krenula. Kako navodi Park prirode Hutovo blato, ono što je inače put kojim voda napušta močvaru tada postaje pravac kojim u nju ulazi.

Ova hercegovačka rijeka povezuje Deransko jezero s Neretvom, u koju se ulijeva kod Dračeva. Ta veza, zajedno s gotovo ravnim koritom, omogućava pojavu zbog koje se za Krupu kaže da teče u oba smjera.

Kako Neretva okrene tok

Koliko je korito Krupe blago nagnuto, pokazuje stručni rad objavljen u e-Zborniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Autorice navode pad od približno 0,05 promila, odnosno oko pet centimetara po kilometru.

U takvim uslovima porast vodostaja Neretve može promijeniti odnos nivoa vode između povezanih vodotoka. Umjesto da prima vodu iz Krupe, Neretva je potiskuje kroz njeno korito prema jezeru.

Izraz „teče unazad“ zato označava kretanje suprotno uobičajenom toku, a ne vodu koja prkosi gravitaciji. Pojednostavljeno, presudan je promijenjeni odnos nivoa vode, a ne samo nagib riječnog dna.

Povratni tok može donijeti i zamućenu vodu Neretve. U mirnijim dijelovima močvare sitni materijal koji ona nosi taloži se na dnu, pa ova veza utiče i na oblikovanje močvarnog prostora.

Rijeka bez klasičnog izvora

Još jedna posebnost Krupe jeste njen početak. Kako objašnjavaju iz Parka prirode Hutovo blato, ona nema klasičan izvor, nego je otoka Deranskog jezera, odnosno rijeka kojom voda iz jezera otječe.

To ne znači da nastaje „niotkud“. Ona je dio povezanog sistema jezera, kanala i podzemnih voda.

U službenom Ramsarskom informacijskom listu navodi se da Hutovo blato vodu dobija iz brojnih kraških izvora, ali i iz Neretve, povezane s Deranskim jezerom preko Krupe. Močvara se, dakle, ne oslanja samo na jedan dotok.

Važno za ptice i međunarodno zaštićeno

Taj prostor važan je za ptice koje putuju između sjeverne i srednje Evrope i Afrike. Neke se ovdje zaustavljaju tokom selidbe, druge zimuju ili trajno borave. Hutovo blato uvršteno je na Ramsarsku listu močvara od međunarodnog značaja 24. septembra 2001. godine.

Rijeku sada prate iz sata u sat

Promjene na Krupi danas se prate automatskom hidrološko-meteorološkom stanicom, postavljenom kroz saradnju Parka prirode Hutovo blato i Sveučilišta u Zadru, u okviru projekta SMART-Water.

Prema rezultatima koje je Park objavio u julu 2026, stanica je tokom prvih 277 dana rada prikupila više od 6.600 mjerenja. Prati vodostaj, površinsku brzinu toka, temperaturu vode i vremenske uslove, a radarski senzor mjeri nivo vode bez dodira s njom.

Podaci za period od oktobra 2025. do kraja juna 2026. pokazali su izražene sezonske razlike. Najviši vodostaji zabilježeni su zimi, s vrhuncem početkom januara, a najniži krajem juna. Temperatura vode kretala se od 5,5 do 28,4 stepena.

Takva mjerenja nisu važna samo da bi se opisala neobična rijeka. Omogućavaju praćenje razdoblja niskih voda i drugih hidroloških promjena od kojih zavisi stanje cijelog Hutovog blata. Na Krupi je zato važno ne samo u kojem pravcu voda teče nego i koliko je ima.