Rijeka koja izlazi iz stijene kod Mostara: Ronioci su stigli 72 metra duboko, a kraj vrela još nisu pronašli

Većina rijeka nastaje postepeno, od potoka koji se skupljaju u planini. Buna je drugačija: ona se odjednom pojavljuje iz otvora pećine u podnožju litice u Blagaju. Već na prvom metru toka to je rijeka, a ne izvor.

Koliko je to snažno, najbolje pokazuje rekord iz januara 1971. godine. Tada je iz pećine izbijalo 380 kubnih metara vode u sekundi. To je više nego što u prosjeku protiče mnogim velikim rijekama regije.

Koliko vode izbija iz stijene

Prema podacima Međunarodne unije geoloških nauka (IUGS), prosječna izdašnost vrela je oko 23,7 kubnih metara u sekundi. Ljeti pada na samo tri kubika, a u kišnim mjesecima dostiže 120.

Razlika između ljetnog minimuma i rekorda iz 1971. golema je. Ista pećina u jednoj sezoni daje tri kubika u sekundi, a u drugoj višestruko više.

Voda se skuplja na području od oko 1.100 kvadratnih kilometara. Kiša i snijeg poniru u krš visoravni iznad Mostara i podzemnim kanalima putuju do Blagaja. Zato je voda cijele godine hladna, između 10 i 11 stepeni.

Ronioci još traže kraj

Prvi ronioci ušli su u podzemne sifone vrela 1973. godine. Bili su to G. Franczia-Kiss i C. Touloumdjian. Nove ekspedicije uslijedile su 1984., 1999. i 2003. godine.

Do sada je istraženo oko 520 metara poplavljenih kanala. Najdublja tačka do koje su ronioci stigli nalazi se 72 metra ispod nivoa na kojem voda izlazi na površinu. Kraj sistema nije pronađen.

Drugim riječima, od najdublje istražene tačke do izlaza na površinu postoji samo dio puta kojim voda prolazi. Odakle tačno dolazi i kojim kanalima, ostaje otvoreno pitanje.

Tekija koja stoji na samoj vodi

Tik uz vrelo, ispod litice, stoji derviška tekija. Danas je to jedan od najfotografisanijih prizora u Bosni i Hercegovini.

Buna je dugačka samo devet kilometara. Nakon toga se ulijeva u Neretvu. Uprkos tome, vrelo je jedno od najposjećenijih mjesta u Hercegovini, a turisti dolaze i van sezone.

Za posjetioce je prizor jednostavan: litica, pećina, tekija i voda u prvom planu. Ispod te površine nalazi se sistem kanala čiji kraj niko još nije vidio.