Oglas

Prepoznajte njihovu potrebu

Roditelji ovo rade iz najbolje namjere, a onda se pitaju zašto im se dijete više ne povjerava

author
N1 BiH
22. mar. 2026. 13:44
roditeljstvo
Napravljeno uz pomoć umjetne inteligencije

Mnogi roditelji iskreno žele pomoći čim dijete kaže da ga nešto muči. Ali upravo tu često naprave grešku koju ni ne primijete: prekinu, odmah ponude rješenje, krenu s pitanjima ili umanje problem riječima poput “nije to ništa”. Stručnjaci upozoravaju da djeca zbog takvih reakcija s vremenom mogu prestati pričati o onome što ih muči – prvo o sitnicama, a kasnije i o važnijim stvarima.

Oglas

Kada dijete dođe s problemom, većina roditelja reaguje iz najbolje namjere.

Žele pomoći. Žele smiriti situaciju. Žele pokazati da postoji rješenje.

Zato često odmah kažu nešto poput: “Ma nije to ništa”, “Samo ignoriši”, “Trebao si uraditi ovako” ili krenu s nizom pitanja prije nego što dijete uopće završi šta želi reći.

I upravo tu, upozoravaju stručnjaci za dječiji razvoj, često nastaje problem.

Djeca ne traže uvijek odmah savjet. Ponekad prvo žele da ih neko sasluša i da osjete da je ono što proživljavaju stvarno i važno - čak i kada odraslima djeluje kao sitnica.

Stručnjaci godinama upozoravaju da djeca lakše nastavljaju razgovor kada osjete da ih roditelj prvo čuje, umjesto da odmah popravi, umanji ili “preuzme” situaciju.

Ako roditelj prebrzo uskoči s rješenjem, dijete može dobiti poruku da njegovi osjećaji nisu bitni, da pretjeruje ili da to nije sigurno mjesto za iskreno otvaranje.

Zbog toga neka djeca s vremenom počnu prešućivati sitnice: problem u školi, svađu s prijateljem, sram zbog neke greške ili strah da će ih neko ismijati.

A kada se taj obrazac ponovi više puta, može se desiti da kasnije ne dijele ni ozbiljnije stvari.

Američka psihološka asocijacija (APA) savjetuje roditeljima da aktivno slušaju dijete, puste ga da završi misao i pokažu da su zaista prisutni u razgovoru. Sličan pristup naglašava i Child Mind Institute, koji upozorava da prebrzo umanjivanje problema ili davanje instant-savjeta može zatvoriti prostor za iskren razgovor.

To ne znači da roditelj ne treba savjetovati dijete.

Ali redoslijed je važan.

Prvo saslušajte. Zatim imenujte osjećaj. Tek onda, ako je potrebno, ponudite pomoć.

Ponekad je dovoljno reći: “Vidim da te to baš pogodilo”, “Hoćeš da mi ispričaš do kraja?” ili “Želiš da samo slušam ili da zajedno smislimo šta dalje?”

Takve rečenice ne rješavaju problem odmah. Ali djetetu šalju mnogo važniju poruku: da je sigurno da vam kaže istinu.

Jer djeca ne prestanu pričati odjednom. Prvo samo nauče da neke stvari zadrže za sebe.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama