Savjeti pedijatra: Kako zaštititi mališane na vrućinama?

Crveni meteoalarm upaljen je za područje Bosne i Hercegovine, ali i regije. Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, temperatura će biti i do 42 stepena. U ovakvim vremenskim uvjetima potrebno je zaštiti organizam, no najviše pažnje trteba posvetiti zaštiti onih najmlađih - dojenčadi i male djece. Šta savjetuju pedijatri kao osnove za brigu o djeci tokom toplotnih udara? Kako zaštiti mališane na visokim temperaturama te na šta posebno trebaju roditelji obratiti pažnju prilikom boravka na suncu i plaži - o tome je u Novom danu govorila prim.dr. Amra Junuzović Kaljić, specijalista pedijatar.

Za ljetnje mjesece juli i august karakteristične su visoke temperature. No, klimatske promjene i sve ono što se dešava na planeti rezultirali su toplotnim valovima koji se sve češće ponavljaju, a koji se manifetsuju iznimno visokim temperaturama nekoliko dana u kontinuitetu.

“To predstavlja dodatno opterećenje na zdravstveni kapacitet svakog organizma, a posebno kada su u pitanju djeca jer djeca, naravno, što manja i mlađa su i osjetljivija. U te osjetljive kategorije mi uvijek ubrajamo najmlađu djecu, ubrajamo starije iznad 60-65 godina, hronične bolesnike, itd. Ali, u ovakvim uslovima u kojima imamo toplotni val koji u trajanju od nekoliko dana nosi visoke temperature okoline, doista svi – i najzdravije osobe – itekako moraju da posvete pažnju ovim uslovima i jednostavno moraju poduzeti mjere kako bi sačuvali praktički svoj organizam od oštećenja koja mogu da donesu visoke temperature okoline”, kaže prim.dr. Amra Junuzović Kaljić.

Dodaje da visoka temperatura okoline brže iscrpljuje dječji organizam nego organizam odraslih.

“U ovom slučaju, kada govorimo o djeci, posebnu pažnju moramo posvetiti onim najmanjim, dakle onim ispod godine dana, dojenčadi… Potpuno ih zaštiti, boraviti na mjestima gdje je temperatura odgovarajuća, znači odgovarajuće mjesto u stanu koje je najhladnije, itd. Navući roletne, zavjese, spriječiti nekakvo dodatno pregrijavanje, omogućiti i strujanje zraka u njihovim krevetićima. Posebna karakteristika maloga djeteta, odnosno dojenčadi je srazmjera između njihove male tjelesne mase, a velike tjelesne površine koja relativno brzo može da se ugrije, a s druge strane, unos tečnosti je također nešto što je izuzetno važno. Za najmlađu dojenčad, oni ispod šest mjeseci koji isključivo doje, u ovakvim ekstremnim uslovima treba ponuditi i dodatni unos tečnosti, posebno onima koji su na mliječnoj formuli – nravno najzdravije piće je voda – i što je dijete starije, ono je i aktivnije, treba na neki način ograničiti njihovu aktivnost koja dodatno zagrijava organizam”, ističe.

Boravak u hladu ili hladnoj prostoriji, dodatni unos tečnosti, adekvatna (prozračna, pamučna) odjeća, potpuni nadzor mališana – stvari su koje treba osigurati maloj djeci kako ne bi došlo do iscrpljivanja organizma za vrijeme visokih temperatura što može, između ostalog, prouzrokovati dehidraciju, napominje doktorica.

“Dehidracija je vrlo opasan mehanizam koji može da i organe i organske sisteme, i koja dvodi nekada i do trajnih oštećenja”, dodaje.

Boravke male djece u vanjskim uslovima potrebno je ograničiti na najhladnije dijelove dane – prijepodne do 10-11 sati ili u kasnim popodnevnim satima. Prilikom boravka na plaži, kaže doktorica, dječje glavice treba pokriti bijelim šeširićem ili kapicom, a njihovu osjetljivu kožu treba zaštititi adekvatnim kremama za sunčanje.

Ukoliko dođe do simptoma kao što su promjena razpoloženja na način neke pretjerane iritabilnosti ili apatije gdje je dijete inertno, glavobolja, povišena temperatura, povraćanje i mučnina, potrebno je promptno reagirati i zatražiti pomoć zdravstvenih profesionalaca.

Koja je razlika između sunčanice i toplotnog udara?

Simptomi sunčanice i toplotnog udara su vrlo slični, kaže doktorica.

“Toplotni udar ne nastupa nužno zbog izloženosti suncu, ali isto tako može da nastupa. Dakle, kada je u pitanju sunčanica, a to je pregrijavanje glavice, zbog čega treba nositi te bijele šeširiće ili bijele kapice, zaštititi dječju glavicu… To je situacija gdje se mozak direktno pregrijava i prvi simptomi će naravno biti od strane centralnog nervnog sistema odnosno podražaja mozga, pa će to biti glavobolja, promjena raspoloženja, mučnina, dakle nagon na povraćanje ili samo povraćanje itd. To je situacija koja je, recimo kod sunčanice, toplotni udar ne mora nužno biti izazvan sunčanicom odnosno djelovanjem sunca, nego jednostavno iscrpljenjem organizma, pregrijavanjem, a to je ta visoka temperatura okoline gdje je također vidimo te promjene raspoloženja. Ako se sjetite sve nas, uvjetno rečeno zdrave odrasle osobe, ukoliko boravimo u toplim uslovima, pa u ovim danima u kojima su visoke temperature okoline, osjećamo se jako umorno poslije toga. To je jednostavno jedna vrsta iscrpljenja, jedna vrsta reakcije organizma na iscrpljenje toplotom. I posebno ako to duže traje, onda doista nastupa taj toplotni udar koji se može manifestirati i totalnim gubitkom svijesti ili različitim dubinama gubitka svijesti, od blage nesvijestice pa do potpunog gubitka svijesti, povraćanjem i teškim glavoboljama. To je situacija gdje zaista treba promptno reagirati jer prijeti toplota kao fizikalni faktor, dovodeći do niza reakcija, niza mehanizama u organizmu, oštećuje brojne organe i organske sisteme i može ostaviti trajne posljedice”, pojašnjava prim.dr. Amra Junuzović Kaljić.

Ističe da se sve može manifestirati i grčevima i konvulzivnim napadima, pa u tim situacijama treba pružiti promptnu pomoć, obezbijediti disajne putove, obezbijediti rashlađivanje.

“Od mokrih čaršafa, umotavanja, hlađenja, stavljanja hladnih obloga na glavu, u pazuha, u prepone, na mjestima gdje se nalaze veliki krvni sudovi jer je u toj situaciji krv pregrijana i ona oplakuje sve unutarnje organe”, dodaje doktorica.

Procjena da li treba odmah pozvati ljekara da pruži pomoć ovisi i o stanju svijesti.

“Znate osoba koja je izgubila svijest ne smije joj se dati da guta jer odnosno taj oralni unos je naravno kompromitovan gubitkom svijesti, ali sve ono tome što prethodi tome, dakle taj osjećaj, recimo lošije opće stanje, promjena raspoloženja i tako dalje, naravno da je to situacija u kojoj treba davati dodatnu količinu tečnosti, naravno da to treba preduprijediti na način da unosimo, ovakvih dana, u ovakvim uslovima, da unosimo dodatnu količinu tečnosti, povećanu količinu tečnosti. Za odraslu osobu, recimo, ne znam, tešku 70-75 kg, to je 2-2,5 litra tečnosti”, pojašnjava doktorica.

Iako voda jeste najzdravije piće, napominje da organizam treba opskrbiti i drugim mineralima.

“Isto tako trebamo voditi računa da, evo, znamo da je znoj slan, znojem gubimo sol, dakle, natrijum hlorid, obična kuhinjska sol. Vrlo je važno da ovih dana jedemo adekvatnu hranu na način da to nisu teški masni obroci koji također zagrijavaju, jer metaboliziranje, odnosno probava teških obroka, također dovodi do određenog povećanja tjelesne temperature. Dakle, salate, supe koje su dovoljno slane i taj unos vode i minerala je izuzetno važan u tom kontekstu. Ja ću spomenuti da postoje razni pripravci koji su oralna rehidracija, i koji sadrže ove minerale koji su nam presudno važni za život. Natrij, hlor i kalij. I opet napominjem, dakle, da ne bi došlo do dehidracije koja onda doprinosi upravo svim ovim efektima o kojima smo govorili i poremećaju općeg zdravstvenog stanja, vrlo je važno unositi dodatne količine tečnosti tokom ovakvih dana”, ističe doktorica.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za An droid|iPhone/iPad