Savjeti za sigurno planinarenje i skijanje: Kako se pripremiti za planinu?

Pixabay/Ilustracija

Na planine često odlazimo puni samopouzdanja, ali moramo biti svjesni da planina može brzo promijeniti svoje karakteristike, čak i u jednom danu, istaknula je za N1 dr. Džana Kapić-Herenda iz Gorske službe spašavanja Stanica Sarajevo. U Novom danu govorila je o sigurnosti prilikom planinarenja, skijanja i drugih outdoor aktivnosti. Dr. Kapić-Herenda upozorila je da planine mogu biti izuzetno nepredvidive i da je ključ za siguran boravak u prirodi odgovoran pristup.

Dr. Džana Kapić-Herenda kazala je da je na Bjelašnici, kao i na mnogim drugim planinama, moguće da se sva četiri godišnja doba izmijene u samo nekoliko minuta, što pokazuje nepredvidivost terena.

“Tako da nikada ne možemo biti dovoljno spremni, nikada se ne možemo dovoljno pripremiti. Naravno da se trebamo opustiti i uživati jer zato idemo u planinu, ali sa dozom opreza i poštovanja”, kazala je doktorica.

Kada je riječ o pripremama prije odlaska na planinu, dr. Kapić-Herenda je upozorila na nekoliko ključnih stvari. Prva stvar je dobra obuća, jer ona štiti zglobove i cijelo tijelo.

“Dobra obuća zaista čuva naš zglob, čuva cijelo naše tijelo, cijelu našu građu, jer ako vi izvrnete zglob, vi imate i trzaj kičme, trzaj vratom, nekako jednostavno jedno drugo vuče”, upozorila je, ističući da posljedice mogu biti ozbiljne ako dođe do povrede.

N1

Također je naglasila da treba pratiti vremensku prognozu i, ukoliko se najavljuju nepovoljni uvjeti poput nevremena ili snijega, planinarenje treba odgoditi.

“Ako najavljuju neko nevrijeme, ako najavljuju velike količine snijega, ako je već visoki snijeg vani, ako je razlika u temperaturama velika, pa se može lavina pokrenuti, svakako da ne trebamo ići u planinu”, dodala je.

Važna je i unutrašnja priprema, kao što su pravilna ishrana i hidratacija.

“Ne možemo čekati mi kad se popenjemo da jedemo, jer nama treba energija isto kao i za automobil, trebaju nam kalorije, treba nam tekućina, a ne da dozvolimo da dehidriramo, da se cijeli elektrolitni status promijeni, pa da onda imamo gore probleme”, naglasila je dotorica.

Posebno se osvrnula na problem neprikladne obuće. Iako mnogi misle da je dovoljno nositi sandale ili tenisice na planinu, to može biti izuzetno opasno.

“U tenama ne idemo na planinu. U tenama možemo prošetati po asfaltu, ali šumske staze u tenama, uzbrdo, nizbrdo… to je apsolutni rizik za povredu. Nije bitno da li je to neka bezvezna povreda. Mi izlazimo na svaku povredu – skočni zglob, koljeno – to su povrede koje vas onemogućavaju da se spustite niz planinu i ostajete onda zatečeni. Pojavljuje se strah, pojavljuje se panika, mrak obično dolazi. Sve se nekako to sastavi odjednom i vi ste u problemu”, upozorila je dr. Kapić-Herenda.

Šta učiniti u slučaju nesreće na planini?

Dr. Kapić-Herenda objašnjava da je u slučaju bilo kakve nezgode na planini najvažnije ostati smiren.

“Najvažnije je ne paničiti, ukoliko je to moguće. Preporučuju se vježbe disanja. Udahnite 4-5 puta čisto da se smirite. Vi kad smirite svoje disanje, vaša srčana frekvencija se automatski smiruje i vama je lakše. Morate biti svjesni i kada ne vladate situacijom, morate preuzeti kontrolu nad situacijom. Nakon što ste se smirili, vidjeli šta se sve dešava, kakva je situacija, pozovite pomoć. Naš broj je 061/654-456, nekako onako logičan, lako pamtljiv. Mi ćemo vam dati svakako sve detaljne upute, ali je bitno da nas nazovete na vrijeme. Šta znači to na vrijeme? Dokad vi imate baterije, naprimjer. Jer mi kad ne možemo više stupiti s vama u kontakt, naravno da je ta potraga teža. Ne znamo s koje strane ste išli, s koje ste došli. Znači, sve te neke sitne informacije koje nama znače, odnosno ubrzavaju naš dolazak do vas”, rekla je.

Naglasila je i važnost pamćenja specifičnih detalja tokom planinarenja, poput markacija, stijena ili potoka, koji mogu pomoći prilikom orijentacije i spašavanja.

“Ja uvijek kad predajem prvu pomoć, kažem ljudima, kad zovete hitnu, dajte im što detaljnije informacije. Jer kod nas brojevi idu 53 pa 68, pa 132. Jednostavno nam ulice nisu poredane i naravno ne znaju svi vozači gdje je koja ulica i gdje je koje mjesto. Isto tako i u planini. Koliko god mi poznajemo planinu, a stvarno imamo zaista vrhunske planinarske vodiče koji poznaju svaki kamen. Što kažu, pored onog kamena desno, naši ljudi ga nađu, ali nekad nam nije dovoljno jer vaš opis je subjektivan, vi vidite drugačije, vi ste pod tom panikom. Zato nam je bitno da se smirite i da nam date što više informacija koje su zaista tu u tom trenutku vidljive”, dodala je.

Dr. Kapić-Herenda je također apelirala na to da nikada ne treba ići sam u planinu, ali ako to nije moguće, važno je obavijestiti nekog o planiranoj ruti. Pa, naprimjer, ukoliko idete sami, potrebno je da javite rutu i predviđeno vrijeme dolaska kako bi spasilačke ekipe mogle poduzeti odgovarajuće mjere u slučaju nesreće.

“Ostavite upute. To je specifično javljanje s naših planina iz razloga što svako mjesto nema signal. To, nažalost, najbitnija otežavajuća okolnost i spašavanje jer vi želite da se javite, ne smijete da ostavite partnera, a ne možete jer puno je mjesta koja su potpuno blokirana, ali naravno da ćete prošetati naći signal jer vam je pomoć potrebna, nećete ostati u planini preko noći sami. A ako idete sami, ako baš morate, onda je nekako preporuka da javite rutu, kuda ćete se kretati, da bismo mi mogli pretpostaviti put kojim ste vi krenuli. Da javite, znači otprilike vaše planirano vrijeme. Naravno da ne možete uvijek znati, ima nekakvih stvarčica koje mogu promijeniti to vrijeme, ali da mi znamo otprilike kad je planiran dolazak na vrh”, rekla je.

Istaknula je važnost zajedničkog izlaska u prirodu, jer organizirane ture s većim brojem ljudi omogućuju lakšu reakciju u slučaju nesreće.

“Preporuka je isto, što velike ture kada idu, studenski pohodi naprimjer, nas uvijek obavijestite: ‘Mi idemo taj dan tom rutom s toliko ljudi, da ste u pripravnosti, u slučaju da se nešto desi mi ćemo vas zvati.’ To je zaista predivna praksa koja nama znači jer nije isto da li se izlazi na teren sa grupom od 10, 20 ili 300 ljudi”, zaključila je dr. Džana Kapić-Herenda.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!