Čišćenje je neophodan dio života, bitan zadatak koji nas i naše obitelji čuva od štetnih klica i bakterija.

No, mnogi od nas čine greške u čišćenju. Neke mogu biti bezbolne, no sljedećih sedam grešaka svako trebate ispraviti jer bi mogle uzrokovati zdravstvene probleme, navodi Better Home and Gardens.

Koristite istu spužvu za suđe i površine

Kada je riječ o najzagađenijim predmetima u domu, kuhinjska spužva zauzima glavnu nagradu.

Brojne su studije otkrile da se patogeni poput salmonele i kampilobaktera razvijaju u vlažnom, često toplom okruženju spužve.

Izostanak dezinfekcije

Kako biste se doista riješili bakterija i virusa, prvo očistite sapunom i vodom (ili proizvodima prikladnim za bilo koju površinu koju čistite), zatim upotrijebite dezinficijens (poput izbjeljivača ili amonijaka).

“Sapun i voda uklanjaju većinu klica s površina, ali da biste to podigli na višu razinu, upotrijebite proizvod/sprej za dezinfekciju da ubijete patogene”, kaže Kristin DiNicolantonio iz American Cleaning Institutea. Mnogim dezinficijensima treba nekoliko minuta da obave svoj posao, stoga poprskajte, ostavite da odstoji, a zatim obrišite.

“Kuhinjski sudoper jedna je od najprljavijih površina u kući”, kaže znanstvenik Jonathan Sexton, s istraživanjem koje pokazuje da oko 45 % kuhinjskih sudopera sadrži koliformne bakterije, poput salmonele i E. coli.

Ovdje postoji opasnost od unakrsne kontaminacije: ako ostavite dasku za rezanje koju ste koristili za pripremu sirove piletine u kuhinjskom sudoperu i ne dezinficirate sudoper, što god da je tamo, bit će kontaminirano.

“Trebali biste pretpostaviti da se bakterije skupljaju u odvodu, a jedini dobar način da ih se riješite je prskanje dezinficijensa u sudoper i odvod”, kaže profesorica Jennifer J. Quinlan.

Vjerojatno redovito brišete prednji dio hladnjaka, ali sjetite se i unutrašnjosti. Unatoč nižim temperaturama, hladnjak može sadržavati razne bakterije i druge potencijalno štetne organizme. Najzaraznija mjesta su odjeljci za povrće i ladica za meso, koji su visoko rangirani za salmonelu i listeriju, kao i za plijesan.

Iako vjerojatno nije uobičajeno, istraživanje je otkrilo da se NTM (nontuberculous mycobacteria), bakterija slična onoj koja uzrokuje tuberkulozu, može proširiti u pluća putem vode iz kontaminiranih tuševa. Čišćenje glave tuša također može smanjiti nakupljanje prljavštine, pomažući u sprječavanju začepljenja mlaznice.

Zatvaranje prozora tijekom čišćenja

Neki proizvodi za čišćenje ispuštaju opasne kemikalije, uključujući hlapljive organske spojeve (VOC), koji mogu ispariti na sobnoj temperaturi, prema Američkom udruženju za pluća. Ove kemikalije mogu uzrokovati svrbež očiju, kašalj, kihanje i glavobolje, osobito ako ste alergični ili osjetljivi. Kada koristite ova sredstva za čišćenje, otvorite prozor ili držite vrata otvorenima.

“Suha krpa ili ručnik zapravo ne skupljaju prašinu”, ističe alergolog iz San Josea, Alan Goldsobel.

Umjesto toga, koristite vlažan ručnik ili krpu od mikrovlakana, koja može uhvatiti i prašinu, smanjujući količinu koja se diže tijekom čišćenja.

Iako vam grinje možda neće smetati ako niste alergični, one mogu biti glavni izvor zabrinutosti za one koji imaju alergije.

Upotrijebite odvlaživač zraka u svom domu kako biste smanjili razinu grinja – one se razvijaju u vlažnijim okruženjima.