Volite jesti salamu? Ovo su najbtinije stvari koje morate pročitati na deklaracijama

To nije isto što i pileći file ni bilo koji drugi komad mesa.

Uzeli smo pet takvih proizvoda s polica u Bosni i Hercegovini i uporedili ono što piše na poleđini. Razlika u količini masti među njima bila je osamnaestostruka.

Šta je strojno otkošteno meso

Prema propisima u Bosni i Hercegovini, riječ je o proizvodu dobijenom mehaničkim odvajanjem mesa koje je ostalo na kostima nakon otkoštavanja, ili na trupu peradi.

Pri tom postupku dolazi do gubitka ili promjene strukture mišićnih vlakana.

Njegova proizvodnja i upotreba dozvoljene su pod propisanim uslovima, a proizvođač ga mora navesti odvojeno od mesa. Upravo zato na deklaraciji stoje dvije odvojene stavke.

Sama činjenica da ga proizvod sadrži ne znači da je zdravstveno neispravan. Ali potrošaču pokazuje da osnovna sirovina nije jednaka fileu.

Zašto je važan redoslijed

Sastojci se na deklaraciji ne navode nasumično.

Navode se prema zastupljenosti, dakle od onoga čega u proizvodu ima najviše prema onome čega ima najmanje.

Zbog toga prvi sastojak nosi najviše informacije. Ako na prvom mjestu stoji strojno otkošteno meso, to je ono od čega je proizvod najvećim dijelom napravljen.

Kod četiri proizvoda prvi sastojak je strojno otkošteno meso, s udjelom od 60 do 65 posto. Mesa u uobičajenom smislu ima deset posto. Slijede kožice, voda i sol.

Kod petog prvi sastojak je pileći file, dakle pileća prsa bez kože i kostiju, sa 57 posto. Prema deklaraciji, taj proizvod ne sadrži ni strojno otkošteno meso ni kožice.

Taj proizvod ima najmanje masti i najviše bjelančevina od svih pet.

Ne može se, međutim, tvrditi da samo jedan sastojak objašnjava cijelu razliku. Na vrijednosti utiče cijela receptura, uključujući kožice, masno tkivo, vodu i ostalo.

Manje masti ne znači i manje soli

Najnemasniji proizvod nije ujedno i najmanje slan.

Svih pet sadrži između 1,8 i 2,1 gram soli na sto grama. U toj skupini je i onaj s jednim gramom masti.

Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje unos manji od pet grama soli dnevno. To znači da sto grama bilo kojeg od ovih proizvoda nosi između 36 i 42 posto te količine.

Ako se bira isključivo prema soli, razlike su male. Kada se gledaju masti, kalorije i osnovna sirovina, razlika je znatna.

Šta još stoji na spiskovima sastojaka

Uz osnovne vrijednosti, deklaracije pokazuju i razlike koje se u tabeli ne vide.

Kod jednog proizvoda naveden je pojačivač arome mononatrijev glutaminat. Kod ostalih nije.

Tri proizvoda sadrže sojine ili biljne bjelančevine, dakle bjelančevine koje ne potiču od mesa.

Kod jednog je voda navedena kao treći sastojak, s udjelom od deset posto.

Svih pet sadrži konzervans natrijev nitrit, što je uobičajeno kod mesnih prerađevina.

Šta ovo poređenje može, a šta ne može pokazati

Ovo nije laboratorijska analiza niti procjena zdravstvene ispravnosti. Poređenje počiva isključivo na podacima koje su proizvođači sami naveli na ambalaži.

Iz deklaracije se vidi od čega je proizvod napravljen i kakve su mu prosječne vrijednosti.

Ne može se potvrditi odgovara li stvaran sastav u potpunosti navedenom, jer bi za to bila potrebna laboratorijska analiza.

Kod jednog proizvoda spisak sastojaka nije bio dostupan, pa u tabeli stoji crtica.

Jedan sendvič nije isto što i svakodnevna ishrana zasnovana na takvim proizvodima. Upravo zbog učestalosti vrijedi odvojiti nekoliko sekundi i pročitati poleđinu.

Tri podatka koja vrijedi provjeriti

Prvi sastojak. Pokazuje čega u proizvodu ima najviše. Nije isto počinje li spisak pilećim fileom ili strojno otkoštenim mesom.

Masti i bjelančevine. Pokazuju koliko je proizvod mastan i koliko bjelančevina nosi na sto grama. Ako masti ima više nego bjelančevina, to vrijedi znati.

Sol. Razlike među sličnim proizvodima mogu biti male, ali ukupna količina nije zanemariva, naročito ako se tokom dana jedu i drugi slani proizvodi.

Ako imate povišen krvni pritisak ili vam je ljekar ograničio unos soli, o izboru hrane posavjetujte se s ljekarom ili nutricionistom.