U svojoj knjizi “1984”, George Orwell je predstavio svijet u kojem persona po imenu “Veliki brat” vidi sve što ljudi rade, te gdje je vlada svoju agendu predstavlja kroz propagandu, špijuniranje, nadzor i kontrole. Knjiga je objavljena 1949. godine.

Sada, u 2017. godini, nemamo baš takvog “Velikog brata”, no gore navedeni scenario nije tako daleko od trenutne situacije.

Razlika je u tome što nije neka fašistička država ta koja je kriva za nedostatak privatnosti. Ne, u pitanju su društvene mreže.

Koja privatnost?

Vint Cerf, čovjek koji se smatra ocem interneta je 2013. godine izjavio da bi “privatnost zapravo mogla biti anomalija”. Kroz historiju, koncept samoće i privatnosti je bio donekle limitiran na manastirski život. Tek oko industrijske revolucije ljudi su počeli preferirati privatnost, a sa rastom društvenih mreža čini se kako se vraćamo dobu kada privatnost nije bila pojam kojem se pridavalo pažnje.

Uzmimo u obzir činjenicu da ljudi sada dijele sve više trenutaka svog života na internetu. Fotografije, statusi, lokacije, sve prestaje biti privatna i postaje javna stvar.

Čak i da niste neko ko stalno objavljuje novi sadržaj na Facebook (ili neku drugu društvenu mrežu), metapodaci koji se koriste prilikom korištenja bilo kojeg dijela interneta i dalje su uključeni u sve što ima veze sa vašim digitalnim identitetom i prave sliku o nama koju botovi, mašine, ali i istraživači koriste u razne svrhe poput unapređivanja tehnologije prepoznavanja lica i mašinskog učenja. Samim time, tehnološke kompanija znaju o nama više nego što bismo mi željeli.

Naravno, to je sjajno ukoliko ste neko kome je cilj da pronađe specifičnog korisnika (odnosno grupu njih) kojem bi odgovarao određeni proizvod. 

Jeste li znali da društvene mreže mogu imati mogućnost da “slušaju” čak i kada ne koristite mobilnu aplikaciju ili ne dijelite aktivno dešavanja iz svog života? Zapravo, nije ni čudo ako uzmemo u obzir dozvole koje dajemo aplikaciji pri instalaciji iste. Dajemo im pristup našim privatnim životima. Čist dokaz je istraživanje koje je sprovela profesorica sa Univerziteta u Južnoj Floridi Kelli Burns u kojem je dokazala da Facebook koristi tehnologiju pasivnog slušanja. Naime, aplikacija je prikazala prilagođene reklame za stvar koju je navedena profesorica spomenula u jednoj konverzaciji.

Svakako, to ne znači da nas Facebook redovno pasivno špijunira i analizira svaku riječ koju izgovorimo. I sama kompanija je priznala da koristi mikrofon kad god je to potrebno – odnosno kada korisnik koristi određenu funkciju koja zahtijeva korištenje mikrofona poput prepoznavanja pjesme ili snimanja videozapisa, između ostalog. Na kraju, sve se svodi na to da ne možete birati koje dozvole da date aplikaciji a koje ne. Ili prihvatate sve, ili ništa.

Šta mogu uraditi da se zaštitim?

Postoji nekoliko opcija. Za početak, možete izbrisati oficijelnu Facebook aplikaciju (koja svakako koristi mnogo resursa i troši bateriju), i instalirati neku od alternativa koje smo naveli u ovom članku. Naravno, uvijek postoji opcija korištenja Facebook-a iz vašeg mobilnog preglednika.

Također, možete preuzeti kontrolu nad mikrofonom vašeg uređaja pomoću aplikacija kao što je RYL koja stalno koristi mikrofon vašeg uređaja i prati sve vaše dnevne aktivnosti (naravno, samo kroz audio zapis) čuvajući snimke stare i do sedmicu dana. Kako ova aplikacija konstantno koristi mikrofon, to znači da neka druga poput Facebook-a ili Messengera nije u mogućnosti pristupiti istom. Ukoliko želite takav vid kontrole, aplikaciju možete preuzeti na linku ispod.

Put ka budućnosti društvenih mreža

Živimo u eri u kojoj prihvatamo žrtvovanje naše privatnosti radi dijeljenja našeg života sa prijateljima na društvenim mrežama. Što više dijelimo, manje privatnosti imamo. No, društvene mreže ne moraju završiti svoju karijeru zbog toga – sve što je potrebno jeste da ne povjeravamo našu potrebu povezivanja na socijalnim mrežama samo jednoj kompaniji. Na tome se već radi, te bi društvene mreže poput Nexus-a koji radi na blockchain principu mogle uskoro omogućiti opciju da korisnici posjeduju jedan dio društvene mreže u cilju decentralizacije iste, a samim tim i pospješujući povećanje nivoa privatnosti. Čini se da je budućnost usmjerena ka decentralizaciji, pouzdanosti i fleksibilnosti koju nudi blockchain tehnologija, piše portal The Next Web objavljen na Balkan Android.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.