Prema novim smjernicama Američke udruge za srce (AHA) i Američkog kardiološkog koledža, definicija hipertenzije se mijenja te se povišenim krvnim tlakom odsad smatra vrijednost od 130/80, u odnosu na ranijih 140/90 mmHg.
Prof. dr. sc. Ingrid Prkačin, prim. dr. med. specijalist internist, subspecijalist nefrolog, europski hipertenziolog i specijalist hitne medicine iz Kliničke bolnice Merkur u Hrvatskoj, kazala je za tportal da se američke odluke još ne tiču Hrvatske: “Za nas su važeće europske smjernice, koje su ostale iste.”
‘Imat ćemo sastanak 24. studenoga, na kojem ćemo razgovarati o potrebi nadopune postojećih smjernica’, kaže nam dr. Prkačin.
Napominje da su smjernice tek svojevrstan putokaz za rad liječnika te ne može reći da će ih prihvatiti Hrvatsko društvo za hipertenziju i Hrvatsko kardiološko društvo.
Doktorica Prkačin smatra da su Amerikanci posegnuli za snižavanjem granice za hipertenziju jer nastoje pridonijeti kontroli te bolesti zbog pandemije pretilosti s kojom sesuočavajuSjedinjene Američke Države.
‘Vrijednosti od 130/80 mmHg dosad su i kod nas bile preporučene za osobe koje pate od dijabetesa, kroničnih bubrežnih te nekih drugih kroničnih bolesti’, kaže liječnica iz Kliničke bolnice Merkur. Međutim ni prenizak tlak, ističe, nije dobar. Idealno je, poručuje, ako nam je krvni tlak na razini 120 ili 110/80 mmHg.
Važna prava terapija
Kad je riječ o propisivanju lijekova za hipertenziju, dr. Prkačin ističe kako jedan lijek koji je izvanredan jednom pacijentu ne mora isto tako djelovati na drugoga. ‘Zbog toga korištenje lijekova treba prilagoditi potrebama svakog pojedinog pacijenata’, objašnjava.
Zbog odluke Američke udruge za srce (AHA) i Američkog kardiološkog koledža dijagnozu hipertenzije odsad će imati triput više muškaraca mlađih od 45 godina te dvaput više žena u toj kategoriji. U skladu s novim smjernicama, trenutačno u SAD-u od visokog krvnog tlaka pati oko 46 posto stanovnika ili više od 103 milijuna ljudi.
Ako bi se preporuke usvojile u Hrvatskoj, i kod nas bi se, kaže nam Prkačin, preko noći udvostručio broj ljudi s hipertenzijom.
Pogodovanje farmaceutskom lobiju?
Takve odluke, zbog kojih se znatno proširuje krug ljudi koji će trebati terapiju, uvijek bude sumnju u pogodovanje farmaceutskom lobiju.
Doktorica Prkačin ne smatra da je to slučaj ovdje jer bolesti srca i krvnih žila predstavljaju glavni čimbenik rizika od smrti.
Hipertenzija, podsjeća, ne boli i često se bolest otkrije kad je prekasno. Ljudi se boje raka, koji je gotovo postao kronična bolest, a hipertenziju zanemaruju. ‘Često se otkrije tek nakon što pukne žilica u srcu ili mozgu ili kad bubrezi već budu u stadiju za dijalizu, a razvoj bolesti mogao se spriječiti prevencijom’, zaključila je Prkačin.
