Devetogodišnji projekat restauracije grobnice egipatskog faraona Tutankamona najzad je završen uspješno, jer su riješeni svi problemi koji su prijetili njenom opstanku, piše BBC.

Stručnjaci iz Getijevog instituta za konzervaciju popravili su ogrebotine i oštećenja na zidnim slikama, koje su uglavnom izazvali posjetioci grobnice.

Slike su, također, bile oštećene vlažnošću, prašinom i ugljen-dioksidom, koji je prirodno izdisala svaka osoba koja je koraknula u prostor u kome je sahranjen mladi egipatski faraon.

Ugrađen je novi ventilacioni sistem, koji bi trebalo da na minimum svede potrebu za budućim restauracijama, navodi BBC.

Postavljene su i nove barijere koje će ograničiti posjetiocima prilaz slikama, dok će im istovremeno nova vizuelna platforma, svjetlosna i interpretativna signalizacija omogućiti da bolje vide grobnicu i razumiju njen historijski i kulturni značaj.

“Želeli smo da stvorimo održiv sistem koji će svakodnevno moći da odgovori na potrebe posjetilaca, a takođe da smanjimo štetni uticaj na originalne arheološke artefakte”, rekla je za agenciju Reuters Sara Lardenoa iz Getijevog instituta za konzervaciju.

Ona je dodala da ništa od “pomoćnih komponenti nije moglo da bude zakačeno za pod, tavanicu ili zidove”, te su morali da osmisle način na koji će one biti “samonosive”, kako ne bi uništile historijsku vrijednost arheoloških artefakata.

Stručnjaci su, također, zaključili da su braon tačke, primjećene na zidnim slikama, uzrokovane mikrobima, koji su već dugo bili mrtvi i nisu više predstavljali novi rizik.

Te tačke nisu uklonjene, jer je ustanovljeno da su one prodrle u slojeve boje na slikama.

Tutankamonova grobnica je pronađena 1922. godine u Dolini kraljeva, nedaleko od Luksora. Otkrili su je britanski arheolozi Hauard Karter i Džordž Herbert.

To je jedina grobnica iz faraonskog Novog kraljevstva (1550 p.n.e.-1069 p.n.e) koja je pronađena netaknuta, odnosno neopljačkana. Ono što je u njoj pronađeno pružilo je uvid u praksu sahranjivanja faraona, kao i u umjetnička i zanatska dostignuća tog perioda.

Mada je većina pronađenih predmeta u grobnici sada u Muzeju egipatskih antikviteta u Kairu, posjetioci grobnice i dalje mogu da vide Tutankamonovu mumiju, spoljni drveni kovčeg, sarkofag i slike koje prikazuju njegov život i smrt.

Tutankamon je, kako se pretpostavlja, vladao od 1334. godine prije nove ere do 1325. godine prije nove ere, za vrijeme XVIII dinastije.

Kako je vladavinu započeo u devetoj godini, veliki dio vlasti imao je vezir i Tutankamonov nasljednik Aj, koji je bio najvažniji savjetnik dvojici ili trojici faraona koji su mu prethodili.

Misterija Tutankamonove smrti

Tutankamon je vladao Egiptom između osam i deset godina. Ispitivanja njegove mumije pokazala su da je bio veoma mlad kada je umro. Pretpostavlja se da je imao 19 godina kada je preminuo. Do tog zaključka se došlo poslije ispitivanja njegovih zuba.

Uzrok Tutankamonove smrti dugo nije bio poznat. Tijelo je prvi put ispitivao tim Hauarda Kartera, dvadesetih godina prošlog vijeka. Egipatski arheolog Zahi Havas je 2005. iznio rezultate istraživanja Tutankamnove mumije po kojima nema podataka koji bi ukazivali na to da je faraon ubijen.

Postojala je rupa u glavi, ali je ona najvjerovatnije nastala tokom mumificiranja. Postoje nalazi koji ukazuju na mogućnost da je Tutankamon slomio nogu, i da je moguće da je umro od posljedica infekcije.

Početkom 2010. tim naučnika iz SAD-a objavio je rezultate istraživanja DNK analize i rendgenskih snimaka Tutankamonovih kostiju, prema kojima je zaključeno da je faraon najvjerovatnije umro od posljedica malarije, u kombinaciji sa koštanim oboljenjem.

“Nalazi navode na zaključak da su za smrt Tutankamona najvjerovatnije odgovorni loša cirkulacija krvi u koštanom tkivu, uz slabljenje ili djelimično uništenje kostiju, u sprezi sa malarijom”, naveo je Zahi Havas.

Posljednjim istraživanjem iz avgusta 2010. otkriveno je da je Tutankamon plod incesta, i da su njegovi roditelji u stvari brat i sestra. Do ovih podataka došlo se DNK ispitivanjem 16 mumija.

Naučnici smatraju da se zbog srodnosti roditelja lakše prenosi kopija loših gena na potomka. Snimanja skenerom pokazala su da je Tutankamon imao genetsku deformaciju stopala i rascjep usne, što mu je otežavalo život.

Prema istraživanjima egiptologa Krisa Nauntona smatra se da je faraona udario točak kočija koje su se kretale velikom brzinom, i da mu je tijelo zbog toga bilo unakaženo i zahtjevno za balsamovanje. Zbog loše urađenog balsamovanja njegovo tijelo se zapalilo u sarkofagu uslijed hemijske reakcije.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter|Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.