Geniji se često opisuju kao neshvaćene osobe, čije razvojne puteve prate i pojedine nelogičnosti. Da li vjerujete u to da je jedan od najpoznatijih fizičara na svijetu ikada mogao da bude loš matematičar?
Svima je manje-više poznat život i genij Alberta Einsteina. Možda nemamo svi zadovoljavajuće znanje o tome šta predstavlja E = mc² ili kakav je istinski značaj ove formule, ali svako ko je postigao da njegovo znanje iz matematike i fizike bude opšteprihvaćeno i poznato, mora biti poseban.
Imena kao što su Isaac Newton, Galileo Galilei i drugi, stoje uz Einsteinovo ime kada govorimo o oblikovanju našeg načina razmišljanja o svijetu. Ipak, njegovo veliko dostignuće na polju nauke često se ističe kao iznenađujuća pojava: Za Einsteina govore da prvenstveno nije pokazivao osobine nekoga ko bi imao potencijala da studira, a on je ovakva razmišljanja nadmašio u svakom mogućem smislu.
Najuvreženija legenda koja se prepričava u vezi sa Einsteinovim školovanjem je da je poznati naučnik pao matematiku. Ova priča se često upotrebljava kao podstrek slabijim đacima, međutim istina je malo komplikovanija.
Često se napominje i podatak da je Einstein bio dijete sa disleksijom, zbog čega je išao i na terapije, a neki izvori iznose i podatke o problemima sa govorom i emocionalnom kontrolom govora. Na osnovu glasina o njegovom djetinjstvu dosta se polemiše i danas da je zbog svojih slabijih sposobnosti zaostajao za svojim vršnjacima.
S druge strane su Ronald W. Clark i Abraham Pais – pisci Einsteinove biografije, koji odbacuju sve navedene glasine. Pais objašnjava da Albertovi roditelji jesu bili zabrinuti za njegov razvoj, ali da je on do perioda između druge i treće godine bio spososban da se izražava kompletnim rečenicama.
Clark je u odbranu od glasina citirao izjavu Einsteinovog sina, Hansa Alberta, koji je jednom prilikom za svog oca rekao da je još kao dječak bio prilično izolovan od svijeta. Ne zvuči li ovo kao tipična slika neshvaćenog genija? Možda on nije imao uopšte problema sa govorom već samo nije bio zainteresovan za to.
Introvertnost pratila ga je kroz čitavo školovanje. U sedmoj godini, kada je dobio papir sa ocjenama, Albertova majka je napisala: „Ponovo je broj jedan, njegove ocjene su briljantne”, a dalje se navodi da je Einstein sa trinaest godina bio zadubljen u filozofska djela i da je pomno čitao Darwinova. „Rasprostranjeno mišljenje da je Einstein bio siromašan student nimalo je potkrepljen podatak”, zaključio je Pais.
Nadaren student? Da. Student lijepog ponašanja, marljiv i uspješan? Ne baš.
Albert se kasnije tokom života suočavao sa problemom pronalaženja sigurnog posla, zbog istih osobina koje je imao tokom školovanja. Smatrao je sebe neshvaćenim među ostalim akademicima. Odudarao je zbog svoje nezavisnosti i zbog toga što nije bio podložan uklapanju prema ostalima.
To sve i dovodi do pitanja: Otkud onda čuvena priča o njegovom padanju matematike?
Ta glasina o nepoloženom testu iz matematike u četvrtom razredu je prosto netačna. Istina je da je omanuo kada je polagao prijemni ispit za čuvenu Federalnu politehničku školu u Cirihu. Prirodno je prednjačio u odnosu na sve, pa je tako i na prijemnom ispitu u odnosu na ostale studente bio dvije godine mlađi. On je i ovdje test iz matematike uradio na zavidnom nivou. Položio je fiziku i matematiku, ali je ne naučničke predmete uradio prilično slabo, pa je to bio razlog što nije bio primljen.
Umjesto toga studije je započeo na Kantonskoj školi u Arau, u sjevernom dijelu Švajcarske. Radeći na sebi i dalje zaslužio je svoje mjesto u prestižnoj školi u Cirihu.
Sudeći po svemu, Einstein nije bio student za uzor, ali također nije nikada bio loš đak. Glasine o njegovom padanju testa iz matematike potpuno su nezaslužene. Oduvijek je želio da bude matematičar.
Kombinacijom glasina, pretjerivanja i poluistina nastala je zabluda koja se vrlo lako rasprostranila.
Naposljetku, evo još jedne zanimljive činjenice u vezi sa Einsteinovim školovanjem: Na njegovoj posljednjoj godini studija u Arau, sistem ocjenjivanja je izokrenut – 1 je postala najniža, a 6 najviša ocjena. Prije toga važilo je obrnuto pravilo.
S tim u vezi, neko je mogao da vidi mnogo jedinica među Einsteinovim ocjenama i ne znajući ostale informacije donese pogrešan zaključak, koji bi poljuljao njegov ugled i doveo u sumnju sav njegov naučnički doprinos.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
