Kvaliteta zraka se popravlja u zemljama koje se nalaze pod karantenom zbog pandemije uzrokovane širenjem korona virusa, kažu stručnjaci. Ali, još je rano govoriti o dugoročnim promjenama.

Fotografije američke svemirske agencije NASA pokazuju da je u februaru koncentracija azotnog dioksida (NO2) dramatično opala u Wuhanu u Kini, epicentru pandemije Covida-19. Indikatori za kvalitet zraka u ovom gradu su bili crveni/narandžasti što je signaliziralo da je zrak veoma nezdrav, ali su u međuvremenu prešli na plavu boju što signalizira da je kvalitet zraka dobar.

Azotni diokisid uglavnom proizvode vozila, industrijska postrojenja i termoelektrane.

Međutim, kako je Kina prešla vrhunac svoje krize, nedavne slike Evropske svemirske agencije (ESA) pokazuju porast emisija azotnog dioksida.

ESA je također uočila značajan pad ovih emisija na sjeveru Italije, koji je u izolaciji, prenosi AFP.

Evropska agencija za okoliš (EEA) također je izvijestila da je došlo do sličnih promjena u Madridu i Barseloni, gdje su španske vlasti naredile samoizolaciju za svoje građane još sredinom marta.

“Azotni dioksid je kratkotrajni zagađivač, čiji je vijek trajanja u atmosferi oko jedan dan”,  rekao je Vincent-Henri Peuch iz programa Evropske unije za nadziranje Zemlje ‘Kopernik’.

“Rezultat toga je da taj zagađivač ostaje u blizini izvora emisije i može se koristiti za procjenu intenziteta aktivnosti u različitim sektorima”, rekao je on za AFP.

Fei Liu, istraživač kvaliteta zraka u NASA-inom Centru za svemirske letove Goddard, primijetio je promjenu u Kini, rekavši da je to “prvi put da sam vidio tako dramatično spuštanje NO2 na tako širokom području zbog određenog događaja.”

U sjevernoj Italiji prosječne koncentracije NO2 su gotovo prepolovljene.

Ovaj zagađivač zraka može izazvati ozbiljnu upalu respiratornog sistema.

Što se tiče ostalih zemalja ili regija koje su stanovnicima poručile da ostanu zatvoreni u kućama, a što se posebno odnosi na Argentinu, Bavarsku, Belgiju, Kaliforniju, Francusku i Tunis, stručnjaci još uvijek vrše analizu podataka kako bi vidjeli da li je došlo do sličnih dešavanja.

U međuvremenu je bitno napomenuti da manje azotnog dioksida ne znači i čišći zrak.

Peking je imao epizode zagađenja zbog sitnih čestica u februaru, izvijestila je NASA-ina Zemaljska opservatorija.

Zrak u Parizu je u petak također ocijenjen kao umjereno zagađen zbog prisutnosti sitnih čestica i NO2, iako je stanovništvo već tri dana bilo u izolaciji.

Peuch je objasnio da koncentracija zagađujućih čestica može varirati.

“Neki izvori emisije, poput proizvodnje energije i upotrebe energije u kućanstvu vjerovatno se neće značajno smanjiti kada više ljudi mora ostati kod kuće”, kazao je on.

Očekuje se da će koncentracija takozvanih čestica PM2,5 i PM10 i ugljičnog monoksida s vremenom biti smanjena, dodao je Peuch.

Radi se o kombinaciji sitnih čvrstih čestica i kapljica tekućina prisutnih u atmosferi promjera 2,5 i 10 mikrometara.

Šta bismo trebali očekivati ​​u pogledu poboljšanja zdravlja stanovnika s obzirom na to da zagađenje zraka svake godine uzrokuje oko 8,8 miliona prijevremenih smrti?

Sitne čestice iritiraju oči i grlo i ometaju disanje. U ekstremnim slučajevima, starije osobe i oni koji pate od astme umru zbog ovoga ako se ne liječe pravilno.

Dugoročno gledano, zagađenje zraka može izazvati hronične respiratorne ili srčane probleme ili karcinom pluća.

Mjere izolacije tako štite na dva načina, smanjuju rizik od zaraze Covidom-19 i olakšavaju zagađenje nastalo od cestovnog saobraćaja, navodi grupa francuskih ljekara poznata pod nazivom Air-Sante-Climat.

Ipak, teško je znati koliku će korist svjetska populacija zaista imati jer, prema zdravstvenim stručnjacima, “ono što će imati više utjecaja je dugoročna izloženost”, navodi stručnjak za kvalitetu zraka Alberto Gonzalez Ortiz.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad