Kada neko kaže “ledeno doba” vjerovatno je prvo što padne na pamet neka od scena iz istoimenog crtanog filma i slike mamuta i sabljozubih tigrova koji se kreću kroz široka prostranstva okovana snijegom i ledom. Većina ljudi ovaj pojam poistovjećuje upravo sa tim posljednjim hladnim periodom koji se završio prije 11.700 godina što je u velikoj mjeri i omogućilo uslove da se ljudska civilizacija razvije do oblika u kome se danas nalazi, prenosi portal Klima101.

Međutim, kao što ćete saznati u ovom tekstu, priča o ledenim dobima je malo složenija, a možda će vas iznenaditi i informacija da mi zapravo trenutno živimo u jednom takvom periodu.

Kako se definiše ledeno doba?

Ako govorimo o ledenim dobima u širem smislu, takozvanim velikim ledenim dobima, njih je u istoriji naše planete bilo pet, a osnovni preduslov da se kaže da je Zemlja u velikom ledenom dobu jeste postojanje ledenih ploča u blizini polova i glečera na visokim nadmorskim visinama.

Jedno od velikih ledenih doba još uvijek traje i naziva se Kvaternarna glacijacija. Počelo je prije 2,5 miliona godina, a najjasniji znak da je još uvijek tu, jesu ledene ploče koje se nalaze na Zemlji. Kada se planeta ne nalazi u velikom ledenom dobu, tada kažemo da je Zemlja u “staklenoj bašti” (eng. Greenhouse Earth), i na njoj tada nema ledenih ploča.

Međutim, ledeno doba najčešće ne zamišljamo ovako, već uglavnom imamo u vidu svijet kakav je bio prije razvoja savremenog društva, kada su ledene ploče zadirale duboko u Evropu i Sjevernu Ameriku.

Razlog za to je što se u okviru velikog ledenog doba, javljaju toplije i hladnije epizode koje se nazivaju glacijalni i interglacijalni periodi i njihova smjena je vođena Milankovićevim ciklusima.

Tako je naša najčešća predstava o ledenom dobu u stvari povezana sa posljednjim glacijalnim periodom iz koga su ostale ledene ploče na Antarktiku i Grenlandu.

Interglacijalni periodi, sa druge strane, su znatno topliji i tokom njih leda ima znatno manje, odnosno on se povlači sa mnogih dijelova planete. Mi danas živimo u jednom takvom interglacijalnom periodu koji se zove holocen i počeo je prije oko 11.700 godina.

Tako na pitanje u kakvom periodu mi trenutno živimo, najpravilnije bi bilo reći da smo mi danas u interglacijalnom periodu, unutar posljednjeg ledenog doba.

Zašto dolazi do smenjivanja toplijih i hladnijih perioda u okviru velikog ledenog doba?

Na nastanak ledenih doba svakako utiče veliki broj faktora, a veliki preokret u njihovom razumijevanju napravio je četrdesetih godina prošlog vijeka Milutin Milanković kada je utvrdio da se određeni faktori kretanja Zemlje mogu povezati sa smjenom glacijalnih i interglacijalnih perioda.

U smjeni ovih perioda ključno je koliko Sunčevog zračenja, odnosno koliko toplote dopire do odgovarajućih geografskih širina na Zemlji, a tri glavna faktora koja na to utiču su: nagib ose rotacije, oblik orbite koji se mijenja, i kolebanje prilikom kretanja koje podsjeća na čigru.

Ovakav režim cikličnih smjena, vođen Milankovićevim cikulusima, vladao je na planeti posljednjih otprilike 2,5 miliona godina. Tokom ovog perioda bilo je relatvno toplijih i hladnijih epizoda, ali je prosječna globalna temperatura uglavnom bila za pet do deset stepeni niža u odnosu na sadašnju.

Međutim, na ledena doba utiču i drugi faktori, među kojima je i nivo gasova sa efektom staklene bašte koji zadržavaju toplotu u atmosferi što dovodi i do zagrijavanja površine planete.

Dokle će trajati topli period?

Pedestih i šedesetih godina prošlog vijeka zabilježeni su blagi padovi temperature čemu je najviše doprinijela globalna industrijalizacija i čestično zagađenje vazduha usljed kog Sunčevi zraci nisu mogli da dopiru do Zemlje. U pojedinim naučnim časopisima postavljalo se pitanje da li novi period glacijacije već počinje, ali onda je sedamdesetih godina temperatura počela da raste, a u dvadeset prvom vijeku smo svjedoci sve viših temperatura.

Prema Milankovićevim ciklusima ovaj period pauze između dva glacijalna perioda u kom živimo trebalo je da traje još 25.000 do 50.000 godina.

Međutim, ljudske aktivnosti doprinijele su da se ovaj topliji period dodatno produži tako se da prema nekim predviđanjima, može desiti da narednih 100.000 godina nemamo novu epizodu glacijacije, odnosno ono što se popularno naziva ledeno doba, a glavni uzrok su emisije gasova sa efektom staklene bašte. Povećana količina ovih gasova u atmosferi umanjiće efekte u promjeni preraspodjele Sunčevog zračenja usljed Milankovićevih ciklusa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad