Vakcina protiv koronavirusa mogla bi biti glavni alat kojim bi se okončala pandemija covida-19. Brojne biofarmaceutske tvrtke podnijele su zahtjev za hitno odobrenje vakcine, a ograničeni broj vakcina bit će dostupan prije kraja godine.
No, s brzim razvojem vakcine pojavili su se i brojni mitovi o učinkovitosti ovih vakcina zbog čega su pojedini građani skepitčni i ne žele se vakcinisati. Medical xpress osvrnuo se na glavne mitove koji kruže o vakcini.
Mit: Vakcina protiv covida-19 nije sigurna jer je brzo razvijena i testirana
Činjenica: Mnoge su farmaceutske tvrtke uložile značajna sredstva u brzi razvoj vakcine zbog toga toga što je pandemija teško pogodila cijeli svijet. Izvanredna situacija zahtjevala je hitan odgovor, ali to ne znači da su tvrtke zaobilazile sigurnosne protokole.
Nekoliko je glavnih kandidata za vakcinu protiv koronavirusa, a rani privremeni podaci za vakcinu Pfizer su ohrabrujući. Ova vakcina stvorena je novom tehnologijom koja se temelji na molekularnoj strukturi virusa. Nova metodologija za razvoj vakcine omogućuje mu da ne sadrži materijale životinjskog podrijetla. Vakcina je testirana na oko 43 000 ispitanika.
Da bi dobio odobrenje za hitnu uporabu, proizvođač mora pratiti najmanje polovicu sudionika studije najmanje dva mjeseca nakon završetka serije cijepljenja, a cjepivo mora biti dokazano sigurno i učinkovito u toj populaciji. Uz to, i stručnjaci će procijeniti podatke, a učinkovitost će nastaviti pratiti i Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Američka agencija za hranu i lijekove (FDA).
Mit: Prebolio sam covid-19 pa se ne trebam cijepiti
Činjenica: Trenutno nema dovoljno podataka koji bi pokazali koliko dugo je netko zaštićen nakon što preboli covid-19, odnosno, još nije posve poznato koliko dugo traje prirodni imunitet. Rani podaci pokazali su da imunitet možda ne traje dugo, no potrebne su dodatne studije koje bi to potvrdile. Klinika Mayo preporučuje da se osoba cijepi čak i ako je preboljela covid-19.
#related-news_0
Međutim, oni koji su imali covid ne bi se trebali cijepiti dok ne prođe barem 90 dana od dijagnoze. Uz to, osobe koje su u karanteni zbog izlaganja virusu ili imaju simptome bolesti također bi trebale pričekati s cijepljenjem.
Mit: Vakcina izaziva ozbiljne nuspojave
Činjenica: Postoje kratkotrajne blage ili umjerene reakcije nakon cijepljenja koje ne izazivaju komplikacije. Kad je riječ o Pfizerovom cjepivu, oko 15% ispitanika razvilo je kratkotrajnu bol na mjestu uboda, 50% ih je razvilo simptomske reakcije poput glavobolje, umora, bolova u mišićima ili temperaturu koja je trajala dan ili dva.
Imajte na umu da su ove nuspojave pokazatelji da vaš imunološki sustav reagira na cjepivo i da su česte kod cijepljenja.
#related-news_0
Mit: Neću morati nositi masku nakon što se cijepim
Činjenica: Moglo bi malo potrajati dok se cijepe svi oni koji to žele. Također, iako cjepivo može spriječiti da se razbolite, zasad nije poznato možete li virus i dalje prenositi drugima. Dok ne bude poznato više informacija o djelovanju cjepiva, bit će važno i dalje se pridržavati preventivnih mjera što uključuje nošenje maski i održavanje fizičke distance.
Mit: Više ljudi umrijet će od nuspojava izazvanim vakcinom nego od samog virusa
Činjenica: Društvenim mrežama kruži tvrdnja da stopa smrtnosti od covida-19 iznosi 1% -2% i da se ljudi ne bi trebali cijepiti protiv virusa koji ima visoku stopu preživljavanja. Međutim, stopa smrtnosti 10 puta je veće kod koronavirusa nego kod sezonske gripe. uz to, na stopu smrtnosti utječu i dob, spol i postojeća zdravstvena stanja.
Iako pojedine osobe mogu razviti neke simptome nakon cijepljenja jer njihov imunološki sustav reagira na cjepivo, treba napomenuti da je to uobičajeno prilikom primanja bilo kojeg cjepiva i da se ne smatra ozbiljnim ili opasnim po život. Ne možete se zaraziti koronavirusom nakon što se cijepite jer je riječ o inaktiviranim, a ne živim cjepivima.
#related-news_0
Važno je napomenuti da se cijepljenjem protiv koronavirusa također sprječava i širenje virusa na druge. Iako niti jedno cjepivo nije 100% učinkovito, bolje je cijepiti se jer je korist znatno veća nego mogući rizici.
Mit: Vakcina je razvijena kao način kontrole populacije
Činjenica: Vakcina ne sadrži mikročip i neće pratiti ljude niti prikupljati osobne podatke. Ovaj mit pojavio se nakon što je Bill Gates spomenuo digitalne potvrde o evidenciji cijepljenja. Tehnologija na koju se pozivao nije mikročip i nije povezana s razvojem, testiranjem ili distribucijom cjepiva protiv koronavirusa.
Mit: Vakcina protiv covida-19 izmijenit će moj DNK
Činjenica: Prve vakcine protiv covida-19 na tržištu vjerojatno će biti temeljena na mRNA. Prema CDC-u, mRNA vakcine djeluju tako da se u stanice unosi uputa kako bi se stvorio protein koji će pokrenuti imunološki odgovor. Ubrizgavanje mRNA u tijelo neće utjecati na DNK osobe. Nakon što mRNA obavi posao, nestaje iz našeg organizma.
Mit: U vakcini protiv covida-19 nalazi se fetalno tkivo
Činjenica: Trenutne vakcine koja se temelje na mRNA nisu stvorena na toj bazi i ne zahtijevaju upotrebu fetalnih stanica.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad