Koliko nas treba zabrinjavati pojava novog soja koronavirusa?

Nauka 19. dec 202009:07 > 09:09
Reuters

Mutacije su kod virusa uobičajeni njihovog razvojnog puta. S otkrićem najmanje 60 slučajeva covida prouzročenog novim sojem virusa na jugoistoku Engleske, stalni dopisnik BBC-ja za zdravlje i znanost James Gallagher objasnio je izglede da mutacija bude bezopasna ili opasna.

Galagher objašnjava, prenosi BBC, da je mutacija virusa većinom tek njegovo podešavanje bez ikakve posljedice po organizme koje pogađa, u slučaju covida to su prvenstveno ljudi, ali se povremeno pojavi i takva mutacija zbog koje se zaraza pogoršava. Neke mutacije također dovode i do toga da virus naprosto nestane.

Za novi soj virusa još nije poznato na koji način utječe na epidemiju ili kliničku sliku i time se znanstvenici sada također užurbano bave, zbog dva primarna razloga. Prvi je taj da vjerojatnost da će doći do mutacije virusa, raste s učestalosti prenošenja zaraze i obolijevanja. Drugi je razlog uopće način na koji mutira SARS-CoV-2.

VEZANE VIJESTI

“Iznenađujuće je koliko je do sada njegovih mutacija, više nego što smo očekivali, a tek neke od njih čine se zanimljivima”, kazao je za BBC profesor Nick Loman, jedan od istaknutih istraživača koronavirusa u Velioj Britaniji.

Galagher navodi dvije vrste zabilježenih mutacija, a sve se odnose na ključni protein na površini virusa preko kojega virus “otključava” stanicu u koju ulazi. Mutacija nazvana N501 mijenja važan dio tog proteina, ponat kao RBD, koji prvi dolazi u dodir sa stanicom. Druga mutacija, H69/V70, pojavila se do sada nekoliko puta, primjerice u slučaju zaraženih nerčeva.

Razumljiva je zabrinutost da neka mutacija bude takva da antitijela koja su razvili ljudi koji su preboljeli covid-19, budu manje učinkovita na nju, što se do sada još nije uspjelo dovoljno istražiti. Dodatna zabrinutost potječe i odatle što tri vodeća cjepiva – BioNTech-Pfizer, Moderna i AstraZeneca – ciljaju točno taj protein na kojima su uočene dosadašnje mutacije.

Sretna je, međutim, okolnost to što imunološki sustav ne pamti samo jedan dio vršnog proteina virusa, kojim virus prodire u stanicu, nego više njih, pa tako puno češće razvijeni imunitet protiv jednog soja, nastavlja djelovati i protiv mutiranog virusa. Logično je pretpostaviti da isto vrijedi i za imunitet razvijen cjepivom protiv virusa.

Gallagher navodi da se kod SARS-CoV-2 do sada bilježilo u prosjeku dvije mutacije mjesečno, što bi značilo, zaključuje, da se od pojave virusa u Wuhanu do danas razvilo 25 mutacija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad