Homoseksualnost mogu pokrenuti ekološki faktori tokom djetinjstva, tvrde naučnici Univerziteta u Kaliforniji koji su otkrili da genetske promjene, koje se događaju nakon rođenja, mogu odrediti da li čovjek hetero ili homoseksualac.
Otkriće je već izazvalo kontroverze jer sugeriše da se ljudi ne rađaju kao homoseksualci, nego to postaju pod uticajem okoline. Također, povećalo je zabrinutost među pojedincima kako će se sada tretirati ova seksualnost.
pročitajte još
Novo istraživanje Univerziteta u Kaliforniji još nije zvanično objavljeno, ali je bilo predstavljeno na godišnjem sastanku Američkog društva za humanu genetiku u Baltimoreu.
Naučnici su proučavali 37 identičnih muških blizanaca, među kojima su bili parovi od kojih je jedan homoseksualac. Htjeli su objasniti zašto je jedan od blizanaca homoseksulanih sklonosti, a drugi nije iako imaju potpuno identične gene. Otkrili su da je moguće reći da li je muškarac bio hetero ili homoseksualac pračenjem sitnih promjena u načinu funkcionisanja njegovog DNK nakon rođenja, inače, područje poznato kao epigenetika.
Epigenetika je naučna disciplina u biologiji, odnosno genetici, koja proučava nasljedne promjene u ekspresiji gena koje nisu uzrokovane promjenom u DNK nizu. Koristi se također za proučavanje stabilnih, dugoročnih promjena u transkripcijskom potencijalu stanice koje nisu nužno nasljedne. Za razliku kod genetike, epigenetika se zasniva na promjenama koje se zbivaju izvan DNK niza (genotipa), te promjenama ekspresije gena ili fenotipa stanice. Poznato je da epigenetske promjene pokreću vanjski faktori kao što su hemijska izloženost, zlostavljanje u djetinjstvu, prehrana, vježba i stresa.
Istraživači su identifikovali devet područja u genomu gdje su geni funkcionirali drugačije kada je blizanac homoseksualac. Naučnici tvrde da mogu predvidjeti sa 70 posto tačnosti da li je čovjek “gej” ili “strejt” jednostavnim gledanjem ovih dijelova genoma.
“Prema našim saznanjima, ovo je prvi primjer prediktivnog modela za seksualne orijentacije na temelju molekularnih markera”, rekao je vođa tima naučnika dr. Tuck Ngun.
“Seksualna privlačnost je temeljni dio života, a o njoj nismo mnogo znali na genetskoj i molekularnoj razini”, dodao je.
“Nadam se da će ovo istraživanje pomoći u boljem razumijevanju samog sebe i objasniti zašto smo ovakvi kakvi jesmo”, zaključio je Ngun.
Britanski naučnik Tim Spector rekao je da je ovo zanimljiva studija koja se treba tretirati sa “oprezom” dok se naučni rad zvanično ne objavi.
“Oduvijek je bila misterija zašto jedan od identičnih blizanaca, koji dijele sve gene, bude homoseksualac”, rekao je Spector, profesor genetske epidemiologije na Kraljevskom univerzitetu u Londonu.
“Epigenetske razlike su očiti razlog za ovako ponašanje, a ova studija pruža dokaze za to”, ustvrdio je naučnik.
