Horor filmovi slasher karaktera (Halloween, Nightmare on Elm Street, Fridaty 13th itd...) su zabavni za gledanje, ali kako bi reagovalo ljudsko tijelo da se nađe u toj situaciji u stvarnom životu? Odlično istraživanje, budući da se 31.10, odnosno "Noć vještica" bliži - a građani BiH, regiona i svijeta će je obilježiti u subotu.
Naučnici su naime istraživali šta se dešava sa tijelom i organizmom, kao i umom kada se približava sigurnoj smrti. Grupa hemičara okupila se kako bi ljudima, na osnovu naučno dokazanih činjenica i prirodnih bioloških reakcija, pokušali objasniti kako izgleda iskustvo skore smrti.
PROČITAJTE JOŠ
Putem hemijskih reakcija i događaja koji se dešavaju u mozgu, naučnici su objasnili da samo gledanje horor/slasher filmova i ljudi koji bježe od masovnih ubica je jako slično kada ste akter, samo malo intenzivnije. Isti nivo adrenalina i straha je prisutan kod gledatelja, ali i kod ljudi kojima se bliži skori kraj.
STRAH
Funkcija straha jeste da ljude tjera na reakciju ili bijeg. To je način da se tijelo i um “usaglase” da su u opasnosti, a to uzrokuje hemijski proces koji omogućava tijelu da pronađe sigurno okruženje.
Informacija se šalje kroz centralni nervni sistem u talamus, koji radi kao akciona tabla. Potom se transmituje u važnije dijelove mozga, koji pokreću osobu na djelovanje. Da li će to biti borba, bijeg ili nešto treće, ali ono što je sigurno jeste da će osoba reagovati.
Taj proces pumpa adrenalin kroz tijelo i gura ga u krvotok. Ostale hemijske reakcije aktivne procese potom drže u aktivnom stanju.
VRISAK
Možda nećete pobjeći od ubice sa sjekirom ili kuhinjskim nožem, ili bilo čim s čim slasher barata, ali ako ništa, za početak ćete početi vrištati.
Vrisak je instinktivna stvar, a nakon što ga ispustite – dešava se niz akcija koje pokreće mozak opisan u prvoj stavci ovog teksta. Vrisak ohrabruje ljude da reaguju i postanu neustrašivi, potom im pomaže da pobjegnu.
BOL
Ako vrištanje ne pomogne, ukočite se – onda će ubica sa sjekirom (ili bilo čim već) vas stići, što je garant da će te iskusiti veliku bol. Kada ste povrijeđeni, ogroman broj neurona šalje poruku mozgu, a poruka se generiše u talamusu koji daje instrukcije određenim dijelovima mozga šta da radi kako bi se izbjegao novi val boli.
SMRT
Čak i nakon kliničke smrti mozak radi određeno vrijeme. Posljednja studija posvećena ljudskom mozgu kaže da taj dio tijela u konačnici ima posljednju riječ. To se povezuje sa savjesti, a ovo se opet povezuje sa iskustvom skore smrti.
Tu tvrdnju je nauka podržala, ali naučnici još uvijek nisu sigurni šta to znači. Što se biološke smrti tiče, naučnici još uvijek ne znaju kako da je objasne.
ŠTA NAKON KONAČNOG KRAJA
Jako malo je dokaza ili uopće tvrdnji šta se dešava nakon što kucne posljednji čas. Vjerovatno je to zbog toga što se jako malo ljudi (tačnije, niko) vratilo iz stanja biološke smrti. Postoje naravno određeni ljudi koji tvrde da su se vratili iz mrtvih te su pokušali objasniti kako izgleda “onaj svijet”, no ništa od toga nije naučno potvrđeno, budući da se njihove tvrdnje tvore na podsvijesti – što opet nije biološka smrt, nego klinička (iz koje se moguće vratiti).
“Savršeno, čisto, neprekidno spavanje bez snova”, napisali su neki ljudi koji su se vratili iz stanja kliničke smrti.
Drugi su, ponavljamo, vratili sa živopisnijim opisima poput detalja iz “zagrobnog” života. Ipak, nauka je još uvijek mlada da bi imala fakte o životu nakon života, i da li ga uopće ima, odnosno zašto ne.
