Na drugoj godini fakulteta malo ko je znao za Richarda Feynmana, studenta fizike sa Univerziteta Princeton, a tada umjesto dotadašnjeg pismenog načina polaganja, Faynman je morao i usmeno izlaziti na ispite.
“Aura koju je imao oko sebe bila je striktno lokalna, i nije uopće bio svjetski poznat”, opisao ga je James Gleick, kasnije čovjek koji je napisao Faynmanovu biografiju, u kojoj je rekao da su momenti usmenih ispita zapravo bili ključni momenat u njegovoj karijeri.
Feynman se ozbiljno spremao za ispite. Došao bi na kampus, pronašao mjesto gdje će biti sam, a potom bi otvorio potpuno novu bilježnicu.
PROČITAJTE JOŠ
Prvu crticu koju je sebi pisao o predmetu koji treba polagati bila je: Sve stvari koje ne znam. Na takav način, počinjao je organizaciju svog znanja.
Sedmicama je raslojavao pojmove, i ponovo ih sastavljao te uklapao u cjelinu koju uči. Trudio se da spozna esenciju svega onoga što treba da nauči.
“Kod njega je bila ključna samo jedna stvar – želja da nauči ono što ne zna”, piše Gleick. Faynmanova bilježnica se stalno punila, a srazmjerno podacima zapisanoj u njoj – rastao je i Faynmanov um.
“Učenje je težak proces, koji zahtjeva dosta dubinskog istraživanja. Posvećivanje metodi ‘bilježnice’, uvijek imate zadatak ispred sebe, ali samim tim vaše znanje se povećava. Motivaciju treba držati na nivou popunjavanja stranica bilježnice stvarima koje ne znate”, prenosi Business Insider.
Ideja je jednostavna: Svoje znanje i neznanje prevedite u konkretnu formu, i vjerovatno će vam trebati manje mentalne energije da naučite ono što ne znate. S druge strane, metoda ‘bilježnica’ uvijek ostavlja prostora da otkrijete sopstveni potencijal.
Na koncu, kada popunite bilježnicu, imat će te i konkretan materijal i upijeno znanje na koje možete biti ponosni.
Za one slabije upućene, Richard Feynman je američki fizičar poznat po radovima na polju kvantne mehanike i integralne formulacije, te teoriji kvantne elektrodinamike.
Smatra se jednim od najuticajnijih ljudi 20. stoljeća, a učestvovao je i u razvoju atomske bombe. Za rad na polju kvantne elektrodinamike osvojio je i Nobelovu nagradu za fiziku 1965. godine.
Također je poznat po mnogim avanturama, opisanim u knjigama Surely You're Joking, Mr. Feynman!, What Do You Care What Other People Think? i Tuva or Bust!. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh.
Umro je 15. februara 1988. godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
