Studija koju su sproveli na institutu bolnice Mount Sinai u Njujorku je pokazala kako žrtve holokausta i njihova djeca imaju smanjene nivo kortizola u odnosu na jevrejske porodice koje su za vrijeme Drugog svjetskog rata živjele van Evrope.
Kortizol je hormon koji spada u steroidne hormone, a reguliše odgovor organizma na stres. Smanjen nivo krotizola je povezan sa sklonošću ka depresiji i emocionalnoj hipersenzitivnosti te sa socijalnom ankcioznošću.
Studija je objavljena u časopisu Biological Psychiatry u avgustu 2015.
Voditeljica studije, Rachel Yehuda, našla je iste rezultate i kod djece ratnih veterana i kod ljudi koji su preživljeli 9/11.
Sve ovo ne znači da studija govori o međugeneracijskoj traumi, nego pruža novi uvid u mehanizme djelovanja stresa na epigenetičkoj razini. Postajemo još više svjesno fragilnosti svega onoga što nas čini ljudima. Male promjene u integritetu DNK mogu imati veliki utjecaj na fenotip. Također, ovo pruža novo svjetlo na genezu depresije te možda pomogne u stvaranju novih metoda kojim bi se pomoglo onima koji pate od depresije.
Ova studija je pokazala kako metilacija citozina na genu koji kodira FK506-vezujući protein 5 (FKBP5) kod žrtava holokausta i njihovih potomaka korespondira sa povećanom prevalencijom depresije i ankcioznosti. FKBP5 ima interakciju sa receptorima steroidnih hormona u koje spada i krotizol. Manje FKBP5 znači i smanjeni nivoi kortizola tj. manju dostupnost kortizola, što otežava odgovor organizma na stres.
Međutim, problem sa ovakvim studijama obično je uzorak. Teško je naći toliki uzorak koji je u isto vrijeme bio izložen prenatalnom stresu usljed utjecaja okoline na majku. Jedina studija ovakve vrste sprovedena u BiH je imala dosta tehničkih problema i pokušaja osujećivanja usljed nerazumijevanja društva. Upravo ovo što se dogodilo djeci žrtava holokausta dogodilo se i generacijama djece rođene nakon ratova, svuda u svijetu.
Također, nije sasvim jasan mehanizam na koji epigenetičke promjene u DNK roditelja utječu na potomstvo. Epigenetičke promjene su reverzibilne, ali, prenatalni stres (trudna majka izložena stresu) i stres prije začeća itekako imaju utjecaja na ekspresiju gena kod potomaka.
Mada, s druge strane, dobro je što su naučne metode primijenjene da bi se pokušao shvatiti mehanizam djelovanja stresa i odnos koji on ima sa smanjenjem nivoa kortizola koji rezultuju depresijom i aksionznošću, prenosi blog Quantum of Science.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
