Afričke šume više ne spašavaju planetu, postale su „mašine“ za ispuštanje ugljika

U šokantnom preokretu koji bi mogao srušiti globalne napore za spas klime, novo istraživanje Univerziteta u Leicesteru otkrilo je da su afričke šume prestale da apsorbuju ugljik. Umjesto da čiste atmosferu, one su nakon 2010. godine postale neto emiteri, ispuštajući više štetnih gasova nego što ih mogu uskladištiti.

Ovaj "poziv na buđenje" stiže neposredno nakon COP30 samita u Brazilu, potvrđujući da deforestacija tropskih regija vodi svijet ka klimatskoj tački bez povratka.

Gubitak jednak težini 106 miliona automobila svake godine

Koristeći napredne satelitske podatke i vještačku inteligenciju, naučnici su mapirali deceniju propadanja afričkih šuma. Podaci su neumoljivi:

• Preokret: Između 2007. i 2010. godine šume su još uvijek bile "ponori" (apsorberi) ugljika.
• Katastrofa: Od 2010. do 2017. godine Afrika je svake godine gubila oko 106 milijardi kilograma šumske biomase.
• Epicentri uništenja: Najveći gubici zabilježeni su u Demokratskoj Republici Kongo, na Madagaskaru i u dijelovima Zapadne Afrike.

„Poziv na buđenje“ za svjetske lidere

Profesor Heiko Balzter, direktor Instituta za budućnost okoliša, naglašava da ovaj trend direktno ugrožava Pariški sporazum.

„Ako afričke šume više ne apsorbuju ugljik, ostatak svijeta će morati još drastičnije smanjiti emisije kako bi izbjegao katastrofalne klimatske promjene. Zaštita ovih šuma sada je hitnija nego ikada“, upozorava Balzter.

Može li se proces preokrenuti?

Iako su podaci alarmantni, naučnici vide tračak nade u programima poput AFR100, koji ima za cilj obnovu 100 miliona hektara pejzaža do 2030. godine. Ključ je u:

1. Strožem upravljanju šumama i borbi protiv ilegalne sječe.
2. Finansiranju: Inicijativa "Tropske šume zauvijek" traži milijarde funti za zemlje koje sačuvaju svoje prašume.
3. Pravovremenim podacima: Satelitska mjerenja sada omogućavaju otkrivanje sječe na lokalnom nivou u realnom vremenu.

Šta ovo znači za budućnost?

Pretvaranje afričkih šuma u izvor ugljika znači da prirodni mehanizmi samoodbrane planete otkazuju. Dok se u Islamabadu vode (ili otkazuju) pregovori o ratu, a u Sarajevu pretresaju ministarstva, tiha katastrofa u afričkim prašumama mogla bi biti onaj faktor koji će odrediti sudbinu čovječanstva brže od bilo kojeg političkog sukoba.

Izvor: Univerzitet u Leicesteru / Scientific Reports /