U narednih 25 godina, svakih tri minute neko će izgubiti život zbog uobičajenih, ranije izlječivih bolesti koje je lako spriječiti, jednostavno zato što antibiotici koje koristimo u liječenju tih bolesti više neće biti efikasni. Ova mračna prognoza mogla bi se ostvariti ako se svijet ne ujedini kako bi odgovorio na rastuću prijetnju antimikrobne rezistencije (AMR).

Antibiotici su decenijama bili temelj moderne medicine, spašavajući milione života. Međutim, danas su neki od tih spasonosnih lijekova pod prijetnjom. Razlog leži u činjenici da bakterije, uzročnici bolesti poput upale pluća i proljeva, mutiraju i postaju otporne na ove tretmane. Rutinski medicinski postupci, od hirurških zahvata do poroda, postaju sve rizičniji, povećavajući rizik od smrtonosnih komplikacija i ugrožavajući naše zdravstvene sisteme, navodi se u tekstu Sally Davies, Specijalni izaslanik britanske vlade za AMR, dodajući da iko nije siguran od prijetnje koju predstavlja AMR.

Ona navodi kako po prvi put počinjemo graditi sliku o tome kako ova rezistencija utiče na zdravstvenu njegu ljudi. Nedavno istraživanje koje je objavio časopis “The Lancet”, u saradnji sa Globalnim projektom istraživanja antimikrobne rezistencije (Gram), otkrilo je da broj smrti direktno uzrokovanih bakterijskom rezistencijom nastavlja rasti. Ovo bi moglo iznenaditi mnoge, s obzirom na napredak u smanjenju infekcija tokom proteklih decenija, što bi logično trebalo da smanji smrtnost povezana sa rezistencijom na antobiotike. Ipak, nova analiza, koja se oslanja na podatke prikupljene od 1990. pokazuje da je više od milion života godišnje izgubljeno zbog AMR, a ukupni broj smrti premašuje 36 miliona – i ti brojevi rastu.

Rastuće stope rezistencije, zajedno s brzim starenjem globalne populacije koja je izložena većem riziku od infekcija, samo će ubrzati ovaj trend, tvrdi Davies. Najnovije prognoze sugerišu da će broj globalnih smrti uzrokovanih AMR-om porasti za skoro 70% i dostići 1,91 milion godišnje do 2050. godine. Ovi podaci trebali bi biti upozorenje političarima širom svijeta: bez hitnih mjera, dodatnih 39 miliona života moglo bi biti izgubljeno u jednoj generaciji.

Ovo važno istraživanje potvrđuje da se svijet suočava s vanrednom situacijom u vezi s antibioticima, sa razornim posljedicama za porodice i zajednice širom planete. Istraživanje dodatno potkrepljuje pozive na odlučne korake u svim sektorima kako bi se spasili životi, sačuvala moderna medicina za buduće generacije i odgovorilo na potrebe zemalja sa niskim i prosječnim prihodima, koja trpe najveći teret zbog ovog tipa rezistencije. Davies naglašava da je krajnje vrijeme da se svjetska naučna i politička zajednica pokrene prije nego bude prekasno.

“Godinama smo se borili protiv AMR-a u velikoj mjeri naslijepo, ali danas počinjemo dobijati sve više podataka koji nam mogu pomoći da shvatimo globalnu sliku, mapiramo odgovore na širenje AMR-a i pokrenemo međunarodnu akciju. Nakon objave prvog rada Gram projekta 2021., zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Gane i Tajlanda već su koristile ove podatke za razvoj politika i implementaciju koordiniranih planova, dok je Svjetska zdravstvena organizacija koristila procjene za razvoj liste prioritetnih bakterijskih patogena za 2024. godinu. Da bi se ostvario napredak u borbi protiv AMR-a, najnovija Gram istraživanja i podaci o nadzoru moraju ostati u središtu globalnog odlučivanja i koristiti se za razvoj efikasnih, podacima vođenih nacionalnih akcijskih planova,” navodi se u tekstu objavljenom u britanskom Guardianu.

Autorica dodaje da, iako slika izgleda sumorno, nije beznadežna. Jednostavno poboljšanje pristupa boljoj zdravstvenoj njezi za teške infekcije i osiguranje pravilnog korištenja antibiotika moglo bi spasiti 92 miliona života između 2025. i 2050. Razvoj alternativnih lijekova koji su učinkoviti protiv bakterija koje su razvile otpornost mogao bi spasiti još 11 miliona života.

Ove sedmice, tvrdi ona, globalni lideri sastaju se na visokom nivou Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku kako bi razgovarali o AMR-u.
“Slušat ćemo mišljenja stručnjaka iz različitih područja – zdravstvenih istraživača, finansijskih stručnjaka, nacionalnih lidera, specijalista za bolesti i farmaceutske industrije – prije nego se donesu hrabre odluke o tome kako svijet može preokrenuti ovaj alarmantni trend. Jasno je da najnoviji dokazi ukazuju na potrebu za posvećenošću koja stavlja najugroženije u prvi plan, uz povećanje finansiranja i akcija kako bi se postigao pravedan pristup tretmanima, vakcinama i dijagnostici. Svi moramo raditi zajedno da preokrenemo situaciju”, zaključuje Davies.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad