Čovjek koji ima 16 miliona potomaka i nije jedini "milioner"

Strašni Džingis-kan je predak 16 miliona ljudi, ako je vjerovatni jednoj studiji. Ali on nije jedini čovjek čije reproduktivne aktivnosti i dalje pokazuju značajan genetski utjecaj stoljećima kasnije. Studija iz 2015. godine, objavljena u Evropskom časopisu za ljudsku genetiku, otkrila je da je i nekoliko drugih muškaraca imalo plodno porijeklo.

Kako bi identifikovali te loze, genetičari su analizirali „Y hromosome više od 5.000 muškaraca iz 127 populacija koje obuhvataju Aziju“, napisao je Ewen Callaway iz Nature Newsa 2015. godine. Y hromosom je dio ljudskog genoma koji se prenosi samo s oca na sina. Pronašli su 11 sekvenci Y hromosoma koje je dijelilo više od 20 analiziranih subjekata. Ako jednu od njih pripišemo Džingis-kanovom, ostaje još deset muškaraca koji su započeli dugovječna i široko rasprostranjena porodična stabla.

Šta su zapisali historičari?

Kada je vladao tokom 13. vijeka, Džingis-kan je upravljao teritorijom koja se prostirala od pacifičke obale Kine do Kaspijskog mora. Historičari ne znaju tačno koliko je djece Džingis-kan imao, ali mnogi se slažu da je njegovo porijeklo široko. Godine 1260., perzijski historičar Ata-Malik Juvaini napisao je: „Od potomaka rase i porijekla Džingis-kana, sada ih više od 20.000 živi u udobnosti bogatstva i blagostanja", kako je prenio New York Times.

Mongolski vladari poput Džingis-kana mogli su široko proširiti svoje gene zbog silovanja tokom osvajanja i zato što su kanovi imali pristup mnogim ženama u područjima kojima su vladali, rekao je genetičar sa Univerziteta Oxford Chris Tyler-Smith Nicholasu Wadeu iz New York Timesa 2003. godine.

Sinovi Džingis-kana su možda krenuli očevim stopama i imali velike hareme. Tuši, najstariji carev sin, imao je 40 sinova.

Ko su bili ostali superplodni očevi?

Jedan genetski niz pripisuje se Giocanggi, djedu osnivača dinastije Qing. Njegov Y hromosom je u studiji iz 2005. godine povezan sa 1,5 miliona muškaraca u modernoj sjevernoj Kini. Ovaj veliki broj je vjerovatno rezultat toga što su njegovi potomci imali mnogo žena i konkubina.

Ostalih devet muškaraca su trenutno misterija. Ipak, pretpostavljajući da su živjeli u području gdje su njihovi genomi najčešće pronađeni i proučavajući mutacije u genetskim sekvencama, naučnici sugerišu da su nastali širom Azije između 2100. godine prije nove ere i 700. godine nove ere, prema Nature Newsu.

Također prema Nature Newsu, osnivači koji su živjeli na ranijem kraju ovog raspona, između 2100. godine prije nove ere i 300. godine prije nove ere, bili su dio i poljoprivrednih i nomadskih kultura. Živjeli su tokom pojave hijerarhijskih, autoritarnih društava u Aziji. A tri loze povezane s novijim vremenima, uključujući one povezane s Džingis-kanom i Giocanggom, bile su povezane s nomadskim narodima u Mongoliji i sjeveroistočnoj Kini.

Niall od Devet Talaca

Veliko genetsko naslijeđe nije ograničeno samo na taj dio svijeta. Prema studiji iz 2006. godine objavljenoj u časopisu American Journal of Human Genetics, svaki dvanaesti Irac širom svijeta može pratiti svoje porijeklo do jedne osobe. Taj čovjek bi mogao biti irski vojskovođa iz petog stoljeća, nazvan Niall od Devet Talaca, koji bi u moderno doba mogao imati čak tri miliona direktnih muških potomaka.

Genetska istraživanja objavljena u posljednjih nekoliko godina nastavila su otkrivati ​​​​sve više informacija o naslijeđu naroda širom svijeta. Od otkrivanja genetske historije vikinškog doba do potvrđivanja porijekla svahili naroda i preciznog određivanja neandertalskih gena u modernim populacijama, tehnike analize drevne DNK otvorile su novi prozor za razumijevanje kako su geni tekli u prošlosti.

Što se tiče devet nepoznatih osnivača s impresivnim genetskim porijeklom, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdio njihov identitet. Ali jedno je sigurno: Džingis-kan nikada nije bio jedini veliki igrač na genetskoj sceni.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad