Na današnji dan 1939. preminuo je u 83. godini Sigmund Freud (1856-1939.), utemeljitelj psihoanalize kao metode za liječenje mentalnih bolesti, tvorac teorija koje objašnjavaju ljudsko ponašanje, psihoanalitičar snova, i sveobuhvatno, otac psihologije kao nauke.

Sam njegov sistem je postao ugrađen u vokabular zapadnog društva kako naučnog, tako i civilnog.

Riječi koje je uveo kroz svoje teorije sada koriste ljudi u svakodnevnim situacijama, kao što su anal (osobnost), libido, poricanje, represija, katarzičan, frojdovski lapsus i neurotik.

Freudovim znanstvenim istraživanjima dominirali su pokušaji da pronađe načine prodiranja u tu često suptilnu i razrađenu kamuflažu koja prikriva skrivenu strukturu i procese osobnosti.

Jedna od Freudovih teorija izlaže stav da događaji koji su se desili u našem djetinjstvu imaju snažan utjecaj na naš bihevioralni sistem dok smo odrasli oblikujući našu ličnost.

Tjeskoba koja proizlazi iz traumatskih iskustava u prošlosti osobe skrivena je od svijesti, a može uzrokovati probleme u odrasloj dobi (u obliku neuroza).

Freud je kasnije razvio strukturalni model uma koji se sastoji od entiteta id, ego i superego (ono što je Freud nazvao “psihički aparat”) koji nisu predstavljali fizička područja unutar mozga, već hipotetske konceptualizacije važnih mentalnih funkcija što je ostavilo prostora za razvijanje daljih teorija sljedećih psihologa.

Kao psihijatar poznat je po teorijama o libidu kao centralnom pojmu njegovih istraživanja, koji predstavlja seksualni nagon ili seksualnu želju, odnosno nagon kojeg pokreću funkcija mozga, hormoni i naučeno ponašanje, bez obzira na to kog je osoba spola.

Sigmund Freud je libido označio kao instinktivnu fiziološku ili psihičku energiju povezanu sa seksualnim porivima i, u njegovim kasnijim spisima, sa svim konstruktivnim ljudskim aktivnostima što je podijelilo psihologe poslije njega.

Freud je također uspostavio jedan standard psihoanalitičke terapije, globalno poznat kao opuštanje pacijenata na kauču kako bi što lakše razbistrili misli i bili spremni za razmišljanje i analiziranje vlastitog sopstva.

Međutim, iako je poznat po kontraverznim teorijama i u pop kulturi kao konzument kokaina, jedna od njegovih praksi u terapiji bilo je korištenje životinja kako bi umirio pacijente kojima je to bilo potrebno, mnogo prije nego što je to bilo uobičajeno u terapiji.

Primijetio je kako bi pacijenti postali opuštaniji kada bi njegov pas sjedio sa njima tokom sesije.

Sigmund Freud je čak 12 puta nominovan za Nobelovu nagradu iz medicine, a jednom iz oblasti književnosti, ali nikada mu nije dodijeljena.

Mnogi kritičari su smatrali da je psihoanaliza pseudonauka i da je kao praksa nedokazana.

Danas, njegova kuća u Londonu je muzej koji privlači brojne posjetioce, gdje je ostala njegova radna soba, knjige, fotografije i zabilješke zabilježene s terapija.

Posjetioci muzeja imaju priliku vidjeti i njegove lične stvari, kao i stvari njegove porodice. U toj su kući živjeli posljednju godinu njegovog života.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad