Jesu li geni naša sudbina? Najveća studija ličnosti donosi odgovor

Rad objavljen u Natureu prvi je koji pokazuje da genetska osnova "velikih pet" osobina važi preko granica porodice, dobi i geografije; varijante povezane s neuroticizmom predviđaju i više vremena provedenog u bolnici.

Međunarodni tim naučnika iz 15 zemalja objavio je u časopisu Nature dosad najveću genetsku studiju ljudske ličnosti. Analizirajući DNK između 611.000 i 1,14 miliona ljudi iz 46 istraživačkih kohorti u 13 zemalja – ovisno o osobini istraživači su identificirali 1.260 genetskih varijanti povezanih s tzv. "velikih pet" osobina ličnosti: ekstraverzijom, ugodnošću, savjesnošću, neuroticizmom i otvorenošću prema iskustvima. Čak 824 varijante nikada ranije nisu bile povezane s ličnošću.

Ključna poruka, međutim, nije da su geni sudbina. Uobičajene genetske varijante objašnjavaju umjerenih 4,8 do 9,3 posto razlika u svakoj osobini, odnosno 9,3 do 13,3 posto kada se uzme u obzir pouzdanost mjerenja. Drugim riječima, okolina, iskustva i slučajnost obavljaju većinu posla.

"Ovo je konačno empirijski dokaz da ne postoji jedan gen za bilo koju osobinu ličnosti", ocijenila je za Time psihologinja Tena Vukasović Hlupić s Univerziteta u Zagrebu, koja nije učestvovala u studiji.

Ono što studiju čini posebnom jeste robusnost. Ranija istraživanja genetike ličnosti patila su od nedostatka pouzdanih mjerenja ličnosti u velikim genomskim bazama. Konzorcij Revived Genomics of Personality, koji je vodio Univerzitet Michigan State, okupio je isključivo studije u kojima su učesnici ispunjavali standardizovane upitnike za "velikih pet". Posebna analiza unutar porodica, na oko 50.000 učesnika, pokazala je da genetski efekti ostaju stabilni i kada se uklone uticaji porodičnog porijekla, dobi i geografije.

Zahvaljujući bogatim podacima o učesnicima, istraživači su mogli povezati genetske varijante s konkretnim životnim ishodima. Varijante povezane s neuroticizmom predviđaju više vremena provedenog u bolnici. Varijante vezane za otvorenost prema iskustvima povezane su s višim prihodima i češćom promjenom posla. Osobe genetski sklonije otvorenosti u srednjim godinama češće žive u gradovima, dok one sklonije neuroticizmu češće biraju predgrađa. Studija je pronašla i veze s fizičkom aktivnošću mjerenom akcelerometrima.

"Ličnost se čini relevantnom gotovo gdje god pogledate", rekao je glavni autor Ted Schwaba. "Nadamo se da će ova studija potaknuti mnoge druge naučnike da uključe osobine ličnosti u svoja područja istraživanja."

Autori ipak upozoravaju da rezultati ne funkcionišu na individualnom nivou iz nečije DNK ne može se "pročitati" ličnost. "Ako želite saznati više o svojoj ličnosti u odnosu na druge, riješite jedan od mnogih besplatnih testova na internetu naučit ćete mnogo više", poručio je koautor Michel Nivard za ScienceAlert. Naučnici također napominju da upitnici "velikih pet" nisu jedini način mjerenja ličnosti i da se o njihovoj efikasnosti i dalje raspravlja.